Sutra premijera dokumentarnog filma "Zmaj od Bosne" Avde Huseinovića: Sačuvati historiju od zaborava

1
AA
Sutra premijera dokumentarnog filma "Zmaj od Bosne" Avde Huseinovića: Sačuvati historiju od zaborava
Foto: N. G. / Radiosarajevo.ba / Sa današnjeg pressa

Život i djelo gradačačkog bega Huseina-kapetana Gradaščevića, poznatijeg kao "Zmaj od Bosne", ekraniziran je kroz prvi naučno-istraživački dokumentarni film "Zmaj od Bosne" autora Avde Huseinovića.

Premijera filma bit će upriličena sutra, na Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

"Nije slučajno što ćemo premijeru održati u općini Stari Grad jer je ova općina, ovaj dio Sarajeva, itekako urezan u biografiju Huseina-kapetana Gradaščevića. Poznato je da je 12. septembra 1831. godine, ovdje, pred Carevom džamijom Husein-kapetan Gradaščević imenovan za bosanskog vezira. Također, nedaleko odavde, na spoju dvije Miljacke, Husein-kapetan Gradaščević je vodio svoju posljednju bitku na čelu pokreta za autonomiju. U filmu se posebno dotičemo tog segmenta", rekao je Huseinović.

Premijerno: Pogledajte dokumentarni film 'Ovamo daleko - Atentat na Bosnu' Avde Huseinovića

Premijerno: Pogledajte dokumentarni film 'Ovamo daleko - Atentat na Bosnu' Avde Huseinovića

Kako je kazao, povezanost Gradaščevića sa sarajevskim Starim Gradom je i ta da je na tom području živio jedan od njegovih najbližih saradnika Mujaga Zlatar.

"Film smo uglavnom satkali od važnih, relevantnih dokumenata, prvenstveno iz osmanskog arhiva u Istanbulu. Dobili smo veliki broj dokumenata, u samom filmu, zbog njegove forme, koristimo desetak najvažnijih, prevedenih sa staroosmanskog jezika, a u kojem prvi put možemo detektovati neke važne stvari, o kojima se uglavnom površno govorilo i pisalo. Neki od tih važnih segmenata su bili i plod nekih mitoloških priča. Pored osmanskog arhiva, jako su nam bili važni i austrijski dokumenti", istakao je Huseinović.

Naveo je da je jedan od njih i kapitalni dokument, a to je doktorska disertacija iz 1927. godine. Kako je kazao, tu je i dokumentacija Ahmeta Cevata Erena, uglednog turskog historičara.

"Smatram važnim da kažem da smo se uistinu obračunali sa tom nekom mitologijom koja je prisutna na liku i djelu Huseina-kapetana Gradaščevića. Tokom 20. stoljeća brojne dramske fikcije stavljena su kao zvanični fakt i mermerna istina u biografiju Gradaščevića. Brojni citati koji nemaju apsolutno nikakvo historijsko utemeljenje. I tome smo dali priličan značaj u filmu. Pratimo biografiju Gradaščevića, period reformi sultana Mahmuda II, famoznu predaju prekodrinskih nahija, kapetanski sastanak u Tuzli, zauzimanje Travnika od strane bosanske vojske, Gradaščevićev odlazak u Austriju, izručenje i njegov kraj u Istanbulu", pojasnio je Huseinović.

Istakao je da je na filmu radio šest godina.

"Ovo je prvi film, od velikog broja koji sam uradio, gdje sam u jednom momentu bio u dilemi da prekinem rad na njemu. Nećemo govoriti o razlozima. Mislim da će to biti jedan od najvažnijih dokumentarnih filmova iz naše historije", rekao je Huseinović.

Kako bi se snimio film i sačuvao od zaborava život ovog beskompromisnog borca za bosansku slobodu, načelnik sarajevske općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić finansijski je podržati ovaj projekat.

"Ovdje se ne radi ni o kakvom igranom filmu, ovo je čisto dokumentarni film koji traje oko dva sata. Čuo sam da su spremne i određene serije. Kada je u pitanju film o Huseinu-kapetanu Gradaščeviću, tačno je da su 2021.-2022., bile prelomne i da smo mi učestvovali sa oko 15.000 KM nedostajućih sredstava, kako bi se film završio", pojasnio je Hadžibajrić.

Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834) je bio jedan od najznačajnijih bosanskohercegovačkih političara i ličnosti u 19. stoljeću. Zbog svojih djela, a pogotovo borbe za bosansku autonomiju u Osmanskom carstvu ostao je zauvijek upisan u historiji Bosne i Hercegovine. Tokom svog vladanja Gradačačkom kapetanijom, stekao je veliki ugled u narodu zbog mudrog vladanja i tolerancije, kao i čuveni nadimak "Zmaj od Bosne".

Bošnjaci ga i danas smatraju jednim od svojih nacionalnih heroja. Proslavio se u borbi za slobodu Bošnjaka i Bosne u periodu 1831-1832.

Nažalost, ostvarenje vizije o samostalnoj Bosni nije dočekao i umro je 1834. godine.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije