Nakon Inzkove poruke: Studenti iz RS-a ne daju ploču Radovana Karadžića

Unija Studenata RS-a, Studentski parlament Univerziteta u Istočnom Sarajevu i parlament Studentskog doma Pale poručili su da "nema ništa od skidanja ploče sa imenom Radovana Karadžića sa zgrade Doma, bez obzira ko pokuša da je skine, pa makar to bio i visoki predstavnik Valentin Inzko lično".

"Radovan Karadžić je prvi predsjednik RS, zemlje koja je naša domovina, koju volimo svim srcem, koju niko neće vrijeđati i napadati bez da dobije povratnu reakciju. Lik i djelo Radovana Karadžića će uvijek živjeti kroz sve stanovnike RS, posebno kroz nas studente, koji ćemo ga uvijek poštovati i pamtiti", naveli su studenti u zajedničkom saopštenju.

Ukoliko je najveći problem tabla koja se nalazi na zgradi Studentskog doma, studenti su poručili Inzku kako vjeruju da je misija OHR-a u BiH završena, jer su očigledno svi veći problemi riješeni.

Studenti su podsjetili da visoki predstavnik u BiH, prema Aneksu 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, ima nadležnosti da bude posrednik u izgradnji mira i demokratskih procesa u BiH, a ne nadležnost da se bavi skidanjem tabli i izmjenom istorije jednog naroda.

Podsjećamo, 20. marta prošle godine Haški tribunal pravosnažnom presudom osudio je ratnog zločinca Radovana Karadžića na doživotnu robiju.

On je 21. juli 2008. godine, nakon 13 godina bježanja i skrivanja uhapšen u akciji srbijanskih službi sigurnosti.

Na početak suđenja čekalo se više od godinu dana (15 mjeseci), a počelo je drugog novembra 2009. godine, 14 godina nakon podizanja optužnice. Karadžić se nije pojavio u sudnici, ali je predsjedavajući sudija rekao da se njegova odluka o nepojavljivanju može shvatiti kao dobrovoljno odricanje od prisustva postupku koji se vodi protiv njega.

Ovaj maratonski postupak trajao je 499 radnih dana, a saslušano je 589 svjedoka i u spis je uložen 11.481 dokaz.

Optužba je tokom uvodne riječi pustila brojne snimke Karadžića, a jedan od najupečatljivijih je onaj od 14. oktobra 1991. godine kada je u Parlamentu Bosne i Hercegovine rekao:

„Nemojte da mislite da nećete odvesti BiH u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak - jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rat ovdje.“

Osuđen je za najteže ratne zločine, među kojima su genocid u Srebrenici, progoni, snajpersko djelovanje i granatiranje Sarajeva.