Neka se ne ponovi 2014. godina - Kako možemo spriječiti poplave?

Hajrija Avdić
Neka se ne ponovi 2014. godina - Kako možemo spriječiti poplave?
Poplave nastaju kao posljedica prirodnih nepogoda ili drugih nesreća ili kao posljedica ljudskih aktivnosti, koje dovode do naglog ispuštanja vode iz hidroloških sistema i vještačkih hidroakumulacija u kojima se nalaze velike količine vode.

U poplavama, osim imovine, stradaju usjevi, stoka, a u velikim i iznenadnim poplavama mogu stradati i ljudi.

Još uvijek se građani u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine oporavljaju od posljedica velikih poplava... i sjećanja, nažalost, na dane kad su građani BiH prije dvije godine slali pozive u pomoć ne blijede.

To su dani koje nikada nećemo zaboraviti, uz nadu, da se nikada ne ponove. No, najbitnije je biti spreman i oprezan.

Direktor Federalne uprave civilne zaštite, Fahrudin Solak je za Radiosarajevo.ba istaknuo da u cilju zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara na području Federacije BiH, Federalni štab civilne zaštite nadležnim organima civilne zaštite kantona, odnosno općina/gradova redovno dostavlja preporuke za organiziranje i provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja na vodi i pod vodom.

„Te preporuke se, između ostalog, odnose na praćenje stanja vodotoka, objekata i terena, stanje raspoloživih ljudskih resursa i MTS-a za potrebe zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara, te spremnost i raspoložive kapacitete za pružanje pomoći u hrani, lijekovima i drugim neophodnim potrepštinama u slučaju pojave prirodnih i drugih nesreća u kojima može biti ugrožen veliki broj ljudi“, govore iz Federalne uprave civilne zaštite.

No, zbog jesenjih kiša i povremenog snijega, nužno se držati nekih osnovnih postupaka, da bi posljedice poplava bile što manje.

Zato, iz Federalnog civilnog štaba savjetuju šta, između ostalog, uraditi da do toga ne dođe.

Ako se planira gradnja objekta, potrebno je voditi računa o preventivnim mjerama, a građani su dužni sve podatke koje primijete ili saznaju, a koji se odnose na sve vidove pojava i opasnosti koje mogu dovesti do nastanka poplava, dostavljati odmah operativnim centrima općine/grada, kantona i Federacije. Imati stvari za slučaj hitnog napuštanja objekta (hrana, voda, lijekovi, dokumentacija...), te osigurati vreće s pijeskom, piljevine, daske, grede za slučaj zaštite od vode.

Bitno je osigurati dovoljne količine pitke vode i zalihe hrane koje ne treba kuhati, koja se ne zamrzava i koja se može koristiti bez kuhanja, a ako ste u mogućnosti, isključiti i struju“, savjetuju iz FUCZ-a, te dodaju da je bitno postupiti po uputama štaba ili povjerenika civilne zaštite za slučaj evakuacije.

No, bitno je naglasiti da u nesretnim slučajevima, kada dođe do poplave, a građani i građanke se nalaze u objektu, trebaju se premjestiti, uz oprez, u više spratove, pa čak i na krov.

„Ne pijte vodu iz česme (može biti zagađena), ne paničite i umirujte osobe u svojoj blizini da ne paniče, sa sobom ponijeti pokretne konopce, pojaseve, izdužene štapove, kako bi pomogli drugima u nevolji... Ako vozite, nikada ne vozite poplavljenom cestom, s obzirom na to da skoro sva utapanja tokom poplava nastaju u automobilima ili kamionima“, ističu iz FUCZ-a.

Uz želju da ih nikada ne budete morali koristiti, ipak, molba da zapamtite ova dva broja:

033 767 530 OPERATIVNI CENTAR FUCZ i CIVILNA ZAŠTITA 121 (KANTONALNE).

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije