Smanjiti senzacionalistički pristup u izvještavanju

Okupljenim je skrenuta pažnja da se mora smanjiti upotreba senzacionalističkog pristupa prenošenja izjava, posebno domaćih zvaničnik.

"U novinarskim izvještajima primjetno je da se ne vidi cijela slika stanja ili problema u vezi s migracijama. Također, tendencija je da se često miješaju definicije poput izbjeglica ili migranata, što povećava zbunjenost i potiče predrasude", izjavila je Anne Christine Eriksson, šefica regionalne kancelarije UNHCR-a u Sarajevu.

Ističe da o ljudima pristiglim u BiH u okviru "migrantske rute" na Balkanu treba izvještavati na human način imajući u vidu da su mnogi koji napuštaju svoje domove suočeni sa socijalnom izolacijom i diskriminacijom.

Potrebno je znati da su izbjeglice osobe koje su napustile zemlju porijekla zbog osnovanog straha od progona, sukoba, općeg nasilja ili drugih okolnosti koje su ozbiljno narušile javni poredak i kojima je, kao rezultat toga, potrebna međunarodna zaštita.

Migrant je osoba koja se kreće ili je prešla međunarodnu granicu ili napušta svoje uobičajeno mjesto stanovanja unutar svoje države bez obzira na pravni status osobe, uzroke kretanja ili dužinu boravka.

"Dešavanja u vezi izbjeglica i migranata pogodna su tema za senzacionalističko izvještavanje. Zato je važno razgovarati o terminologiji kako bi se korektne informacije prenosile", naglasio je Neven Crvenković iz Misije UNHCR-a u BiH.    

Utvrđeno je i da mediji malo izvještavaju o kršenju ljudskih prava u sukobima koji prisiljavaju ljude da bježe iz svojih domova.

"Također, zvaničnici kada govore o izbjeglicama i migrantima govore s aspekta političke opcije odnosno predstojećih izbora u BiH", konstatovala je predsjednica Udruženja BH novinari Borka Rudić.  

Nina Velić iz organizacije Vaša Prava BiH predstavila je učesnicima radionice zakonski okvir, te poručila da su migranti dobro informirani o svojim pravima, među kojima se mogu pronaći teme za medijsko izvještavanje. U toku postupka azila imaju pravo, između ostalog, na primarnu zdravstvenu zaštitu, pristup osnovnom i srednjem obrazovanju, kao i tržištu rada ako odluka po zahtjevu za azil nije donesena nakon devet mjeseci od podnošenja zahtjeva za azil.