Simonov: Rusija želi destabilizirati BiH i Balkan, njezine namjere nisu iskrene

Radiosarajevo.ba
Simonov: Rusija želi destabilizirati BiH i Balkan, njezine namjere nisu iskrene
FOTO: Radiosarajevo.ba / Jaroslav Simonov
Jaroslav Simonov, otpravnik poslova Ambasade Ukrajine u Zagrebu koja pokriva i Bosnu i Hercegovinu, kaže da namjere Rusije na području Zapadnog Balkana nisu iskrene, te da je cilj te zemlje da destabilizira Europu.

Posebno je taj destabilizirajući faktor, istaknuo je Simonov u intervjuu za Radiosarajevo.ba, usmjeren na regiju balkana, a otud dosta brige i za samu BiH koja ionako ima mnogo problema.

Razgovarao: Faruk Vele

Simonov, s obzirom na teško iskustvo njegove domovine u odnosima s Rusijom, otvoreno govori o politici te zemlje na Balkanu i u Europi. On upozorava da bi Rusija mogla da reagira i na nastojanja naše zemlje da pristupi Sjeverotalanskom savezu (NATO), te prijateljski apelira na oprez.

Radiosarajevo.ba: Kakvi su danas bilateralni odnosi Bosne i Hercegovine i Ukrajine?

"Smatram da su naši odnosi dobri jer nemamo otvorenih pitanja i svaki dan radimo na unaprjeđenju tih odnosa. Htjeli bismo više napraviti u nekom privrednom smislu, jer vidim da kapaciteti naših zemalja nisu potpuno iskorišteni. Razumijem da tu postoji putno nekakvih objektivnih prilika. To nije opravdanje za nas kao veleposlanstvo koje pokriva i BiH, da mi ne radimo na tome da bismo unaprijedili naše odnose.

Pogotovo na gospodarskom planu. Stvarno imamo dobre odnose. Slažemo  se u svim pitanjima na međunarodnom terenu. Očekujemo realizaciju međusobnih posjeta, pa da unaprijedimo cijeli kompleks tih odnosa, ali nemamo otvorenih pitanja i smatramo da je naša saradnja dobra".

Radiosarajevo.ba: Nedavno je u Banjoj Luci boravio predsjednik nepriznate Južne Osetije Anatolij Bibilov, zemlje koja je pod snažnim ruskim utjecajem i koja želi da se priključi toj zemlji!? Sve više se govori o utjecajima Rusije u bh. entitetu RS. Kakvi su ti utjecaji s obzirom i na iskustva Vaše zemlje?

"Mi kao zemlja podržavamo cjelovitost BiH koja se temelji na Daytonskom sporazumu. Zalažemo se za europske i euroatlanske aspiracije BiH kao cjelovite zemlje. Moraju se desiti određene promjene, ali promjene moraju bit u skladu sa  interesima tri naroda koji sami moraju odlučiti kao će dalje živjeti.

Teško je govoriti iz moje perspektive, jer je moja zemlja napadnuta od Rusije, suočeni smo s vanjskom agresijom. Ali, primjećujemo hibridno ratovanje Ruske Federacije koje se sada proširilo i na cijelu Europu i jasno je da je to djelovanje prisutno i na teritoriju BiH. Vjerujem da nadležne službe BiH odrađuju svoj posao, da sve prate i reagiraju".

Radiosarajevo.ba: Na šta konkretno mislite?

"Danas smo suočeni s nizom problema. Svi smo upleteni u taj hibridni rat koji ne podrazumijeva samo direktno djelovanje već i djelovanje propagandom.  Cilj današnje Rusije je, ne samo po našem iskustvu, destabilizirati cijelu Europu, a pogotovo regiju Zapadnog Balkana".

Radiosarajevo.ba:  Da li bh. entitet RS  biva zloupotrebljen od strane Rusije za njihove interese i da li to može da eskalira?

"Mi se zalažemo da BiH bude ujedinjenja i da u njoj nastane trajni mir, te da ne bude pretpostavki za neke komplikacije u samoj zemlji. BiH je mjesto u EU i Sjevernoatlantskoj uniji".

Radiosarajevo.ba: Kada sve sagledamo, da li Rusija ima iskrene namjere prema ovom dijelu svijeta? S jedne strane dolaze ocjene poput Vaših, ali, s ruske strane, logično, dolaze ocjene da oni ne rade ništa loše i da je sve to pokušaj velikih sila da šire rusofobiju? Vaš komentar.

"Ne, nisu iskrene namjere. Ako bi bili iskreni, oni bi podržali sve te aspiracije i slobodnu volju tih svojih prijatelja i pomogli im, a ne napadali oružjem, išli s ratom. Mi smo u četiri godine izgubili 10.000 Ukrajinaca, uključujući borce i civile. Koliko vidim, to što Rusi govore, su izlike, prazne priče i riječi kako bi prikrili sve to što Rusija radi i kakvu politiku vodi.

Rusija je odlučila da krene u svoju igru glede destabilizacije cijelog regiona. Zašto to radi? Što ima u interesu? Meni je teškog govoriti jer je to njihov izbor. Ali koliko pratimo, kada vidimo njihove odnose prema baltičkim zemljama, Gruziji, kad vidimo destruktivnost koju unosi u Europu, koju unose u rad europskih institucija, Parlamentarne skupština Vijeća Europe, kada vidimo šta se dešava u UN-u... To nije nikakav konstruktivan odnos, samo destruktivnost. Moramo obratiti pažnju da je to zemlja agresor koja je napala Gruziju i Ukrajinu i ne planira se na tom zaustaviti.

Tako da bi to bilo upozorenje za one koji misle da je Rusija daleka i da ništa neće biti. Ali vjerujte, gledajte šta se dešava na Krimu. Kad Krim nije bio okupiran, to je bilo veliko odmaralište, danas je samo militarizirana zona. U ovom odgovoru svako nešto može da pronađe za sebe".

Radiosarajevo.ba: Vi ste nedavnom u jednom članku u hrvatskim novinama negativno komentirali nastup ruskog vojnog ansambla u Zagrebu. Jeste li primijetili nastojanja hrvatske na uspostavi snažnijih veza s Rusijom kako to komentirate?

"Da, to je bio članak povodom gostovanja ansambla Crvene armije "Aleksandrov". Na to smo morali reagirati. To je dio hibridnog ratovanja koje se proteže i na segmente kulture. U situaciji kada je naša zemlja napadnuta vojnom silom, dakle, kada je Rusija izvršila vojnu agresiju, kad se cijela Europa uključila u podršku Ukrajini i uvedene su sankcije prema Rusiji, kada cijeli svijet upozorava na nemogućnost i neprihvatljivost ovakvog djelovanja u 21. stoljeću, pripadnici ruske vojske dolaze u jednu europsku prijestolnicu i predstavljaju "rusku armijsku tradiciju"!? Razumijemo da se radi o području kulture, ali, ipak, radi se i o ruskoj vojsci.

Mislim da se moramo ujediniti i reagirati na sve što se dešava. Nije prijemčivo, da jedna zemlja u 21. stoljeću, kada imamo sustav svih dokumenata koji određuju pravila međunarodnih ponašanja, Rusija svojim činom ruši međunarodni pravni poredak u svijetu nakon Drugog svjetskog rata. To je ozbiljan presedan koji vodi prema kaosu i uništenju međunarodnog prava".

Radiosarajevo.ba: Ruska propaganda djeluje na području zapadnog Balkana. Primjer je agencija Sputnik, koja emitira iz Srbije, a Rusija to direktno finansira. Ta agencija često objavljuje vijesti koje dovode u pitanje opstanak BiH i potiče međunacionalnu netrpeljivost čak. Kako to komentirate s obzirom i na iskustva Vaše zemlje? Koliko je ovdje prisutan fenomen "fake news" i sistem dezinformiranja radi politički ciljeva?

"Danas u ruskim medijima nema novosti. Živjeli smo u SSSR-u i znamo šta je propaganda. U biti mi smatramo, da hibridni rat ide preko medija kroz pokušaje utjecaja na svijest ljudi. Imamo mogućnost pratiti ruske medije, tamo nema nema novosti, to je samo propaganda.

Sve ide prema gledištu vlasti, nema slobodnih medija, komentara, cilj je iskriviti istinu u svijetu. Kad pogledaš tu TV, a većina ljudi u Rusiji dobije informacije samo preko tog medija, dobiješ sliku drugog svijeta, kao da ljudi žive na Marsu.

To je problem. Bila je agresija na našu zemlju, a kada pogledate rusku TV ispali smo kao negativci koji jedu djecu, razapinju ljude na ulic..i. Ljudi to gledaju i smatraju da to postoji. Hibridni rat je, dakle, u osnovi rat medija. Na primjer, nedavno su prilikom jednog prizivanja na ruskoj TV korištene slike iz kompjuterskih igrica, o tome govorimo. To je bilo postavljeno na zvaničnoj stranici Ministarstva odbrane Rusije!?".

Radiosarajevo.ba: BiH, uprkos zastojima, ima za cilj da postane članica NATO-a. Da li očekujete reakcije Rusije, s obzirom da ih je bilo u Crnoj Gori, pa i u kontekstu sličnih nastojanja Makedonije?

"Danas eiroatlanske integracije jesu kao kišobran koji pokriva druge zemlje i daje garancije. Ukrajina se odrekla nuklearnog oružja, jer joj je Rusija garantirala teritorijalni integriteta i da nikada nećemo biti napadnuti, a, ipak, mi smo napadnuti. Napala nas je Rusija. Mi želimo u euroatlanske procese zbog svoje sigurnosti i zaštite, da se ne bi ponovila situacija kao na prostorima Balkana.

Teško je predvidjeti šta će Rusija uraditi, ali prema mojem mišljenju i našem iskustvu, hoće biti reakcija. Bili smo napadnut jer smo se opredijelili prema euroatalnskim integracijama. Rekli smo da mi želimo u EU, prema europskom prostoru. Napadnuti smo zbog našeg civilizacijskog izbora. To Rusiji nije odgovaralo i zato je na takav način reagirala. Vjerujem, ne bih želio prognozirati, ali smatram da bi sigurno bilo tih reakcija".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije