Sead Turčalo: Ako Dodik paralizira BiH, destabilizirat će RS, i to se već vidi

Sead Turčalo imenovan je početkom jula na dužnost dekana Fakulteta političkih nauka u Univerziteta u Sarajevu.

Turčalo je, podsjetimo, izabran za nasljednika Šaćira Filandre, koji je dužnost dekana obavljao u prethodna dva mandata. 

Razgovarao: Faruk Vele 

U prvom opširnijem intervjuu nakon izbora, dekan Turčalo za Radiosarajevo.ba analizira društveno-političku scenu u BiH. Uz ostalo, govori o imenovanju Mathewa Palmera za specijalnog američkog izaslanika za Balkan, krizi izazvanoj blokadom NATO-o puta i formiranja vlasti, vezama Milorada Dodika sa ruskim faktorom u BiH, prebacivanju migranta iz Hrvatske u BiH, te se osvrće na pokušaje problematiziranja vodstva Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH...

Radiosarajevo.ba: Mathew Palmer je imenovan za specijalnog američkog izaslanika za Balkan. Kako gledati na ovu odluku?

Turčalo: Ono što je iz tog imenovanje očigledno svima jeste da su Sjedinjene Države odlučile da se snažnije fokusiraju na regiju. O Palmeru smo u proteklih nekoliko sati čuli manje, više sve. Njegovo profesionalno i personalno iskustvo vezano za regiju mu može svakako pomoći da bude efikasniji i efektivniji u svom zadatku.

Mathew Palmer specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan

Tu se, pak , otvara pitanje da li će cjelokupan fokus njegove misije, bez obzira na činjenicu da se radi o izaslaniku za Balkan, biti usmjeren na okončanje kosovsko-srbijanskog dijaloga koji će dovesti do toga da se Srbija i Kosovo uzajamno priznaju ili će se podjednak napor uložiti i na deblokadu unutrašnjih reformi i euroatlantskih integracije Bosne i Hercegovine sa dugoročnijim efektom na unutrašnje restruktuiranje koje bi vodilo boljem funkcioniranju državnih institucija.

Ukoliko uzmemo u obzir sadržaj pisma koje je državni sekretar Mike Pompeo slao rukovodstvu Srbije i Predsjedništvu BiH, razgovore koje je imao sa predsjednikom Srbije, te pismo koje je prošle godine poslao i predsjednik Trump, onda je za očekivati da će konačno međusobno priznavanje Kosova i Srbije biti ključni element misije posebnog izaslanika, ali da neće biti zanemaren segment euroatlantskih integracija BiH. To će samo po sebi iziskivati ozbiljnije pritiske na političke aktere poput člana Predsjedništva iz entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika.

U suštini, uspjeh njegove misije bi mogao biti determiniran ograničenim vremenom i, eventualnom potrebom da pomiri stavove o rješenju kosovskog pitanja koje zagovara Bijela kuća, odnosno savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, koji je otvoren za razmjenu teritorije između Srbije i Kosova, što nije stav i State Departmenta.

Za pretpostaviti je da se očekuje neki opipljiv rezultat prije američkih predsjedničkih izbora u novembru sljedeće godine, što će uz aktivnu opoziciju Rusije njegovoj misiji, biti teško za postići.

Mantra da je NATO problem

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate posljednju političku krizu u BiH čiji povod je, očito, NATO put BiH? Također, 5. septembra ističe rok za formiranje vlasti koji su lideri tri vodeće partije sami sebi dali prilikom sklapanja (ne)sporazuma prije nekoliko sedmica.

Turčalo: Nekako se u javnom prostoru pristalo na mantru da je NATO put Bosne i Hercegovine prouzrokovao političku krizu u državi!? Mi, zapravo, imamo situaciju da raspravljamo o tome da li je potrebno provoditi zakone i preuzete međunarodne obaveze države. U slučaju NATO integracija Bosne i Hercegovine je to slučaj, jer su zakoni, strateški dokumenti donošeni uz konsenzus svih političkih aktera.

 U ovoj političkoj krizi se suštinski testiraju granice do kojih je moguće ili su politički akteri spremni  ići u negaciji zakona i zanemarivanja strateških vanjskopolitičkih ciljeva Bosne i Hercegovine.

Radiosarajevo.ba: Zašto je važan Godišnji nacionalni plan (ANP) na putu priključenja BiH NATO-u i otkud toliki otpori?

TURČALO: Otpor slanju ANP-a je implicitno i otpor eurounijskim integracijama. Ako pogledamo Godišnji nacionalni plan, onda se jasno može vidjeti da on ne pokriva samo odbranu i sigurnost, nego i političke, ekonomske i pravne aspekte koje u potpunosti konvergiraju i zahtjevima koje ćemo susretati u nastavku eurounijskih integracija.

Godišnji nacionalni plan je na određen način i mehanizam na osnovu kojeg NATO procjenjuje i našu pripremljenost, kapacitet i spremnost za članstvo. Ispunjavanjem elemenata iz Godišnjeg nacionalnog plana Bosna i Hercegovina bi postepeno ispunjavala i većinu obaveza i zahtjeva iznesenih u mišljenju Evropske komisije o aplikaciji za kandidatski status.

Ono što, pak, primarno stoji iza ovako snažnog otpora nastavku NATO integracija Bosne i Hercegovine je činjenica da Rusija, nakon Crne Gore i Makedonije, želi da zadrži BiH izvan, ne samo NATO-a, nego obje komponente euroatlantskih integracija.

Oponiranje Rusije i eurounijskim integracijama će postati očevidnije kada Bosna i Hercegovina počne sa prvim konkretnim ispunjavanjem zahtjeva iz mišljenja Evropske komisije.

Radiosarajevo.ba: Koliko sve ove aktivnosti ugrožavaju interese države? Pojedini akteri političkog života naše zemlje, kao i analitičari, smatraju da je Dodik uspio time što je paralizirao državne instiucije. Koliko to stoji?

Turčalo: O ugrožavanju interesa države govori sama činjenica da se kao uvjet za formiranje vlasti insistira na tome da se zanemare zakoni, ciljevi definirani u strateškim dokumentima i preuzete međunarodne obaveze. Mislim da u toj percepciji njegovog „uspjeha“, zanemaruje se da paraliza države podjednako podrazumijeva paralizu i destabilizaciju entiteta Republika Srpska u kojem je gospodin Dodik izabran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Dovoljno je pogledati finansijske pokazatelje i neke druge parametre društveno-ekonomskog razvoja.

Radiosarajevo.ba: Kad smo već kod toga, koliko su najnovije aktivnosti Milorada Dodika zapravo izraz aktivnosti ruske i srbijanske diplomacije i interesa? Milorad Dodik u najnovije aktivnosti protiv NATO integracija ustao uz podršku ruskog ambasadora u BiH Petra Ivancova na Jahorini. Koliko je to indikativno?

Turčalo: Njegovo djelovanje u proteklih nekoliko godina je u potpunosti izraz tih interesa, koji su ispunjeni sadržajima euroazijske škole geopolitičkog mišljenja, koja je snažno oblikovala rusku vanjsku politiku od početka drugog mandata Vladimira Putina na čelu Rusije pa sve do danas.

Dodik se, štaviše, nametnuo kao ključni implementator te politike u regiji, koju je ovdje vrlo snažno od 2009. uime Ruske Federacije artikulisao Aleksandar Bocan Harčenko. Harčenkovo imenovanje za ambasadora u BiH 2009. godine je bio početak repozicioniranja uloge Rusije unutar struktura međunarodne zajednice ovdje.

Znakovito je, a prolazi prilično nezapaženo, da je Bocan Harčenko odnedavno ambasador Rusije u Srbiji.

Bit će interesantno u predstojećim mjesecima pratiti načine na koje će Harčenko, koji je od početka disolucije Jugoslavije bio akter svakog važnog događaja i aktivnosti u regiji, nastojati da osujeti misiju specijalnog izaslanika za Balkan američkog državnog sekretara.

Zašto je OSA meta?

Radiosarajevo.ba: Bh. graničari nedavno su zatekli hrvatske kolege dok prebacuju pretučene migrante na teritoriju naše zemlje. Ovaj incident je samo jedan u nizu sličnih u kojima susjedna zemlja ugrožava bh. suverenitet. Štaviše, otkriveno je da Hrvati prebacuju u BiH i migrante koji budu uhapšeni u Sloveniji! Kako gledate na ovu praksu?

Turčalo: Ja sam u više navrata adresirao ovo pitanje, koje je zanemarivano od početka migrantske krize, budući da se sve do pojave video snimaka nije htjelo ili željelo da vjeruje migrantima koji su bili predmetom torture, te su na potpuno nezakonit način vraćani u Bosnu i Hercegovinu.

Smatram da institucije dovoljno jasno i ustrajno ne insistiraju prema EU da djeluje prema svojoj članici koja flagrantno krši ljudska prava migranata, suverenitet BiH kroz praksu vraćanja migranata bez procedure koje su propisane bilo skraćenim ili redovnim postupkom readmisije. U nekim slučajevima se radi i o vraćanju migranata za koje i nemaju dokaze da su u Republiku Hrvatsku ušli iz Bosne i Hercegovine.

Radiosarajevo.ba: Kako Vi gledate na najnoviji pokušaj osporavanja vodstva Obavještajno-sigurnosne agencije? Dio akademske javnosti tu aferu vide kao atak na jednu od rijetkih preostalih institucija koje se kontinuirano bore za interese bh. države?

Turčalo: Smatram da su u cijelom slučaju vrlo zanimljiva dva elementa. Prvi je vrijeme pojave afere. Kao što su primjetile kolege iz akademske zajednice, koje su već javno komentirale slučaj, ovdje je izuzetno interesantno vrijeme u kojem se pokrenula afera vezana za prvog čovjeka Obavještajno-sigurnosne agencije.

Radi se o periodu neposredno pred istek njegovog mandata i nakon najave člana Predsjedništva iz RS, Milorad Dodik, da neće dobiti podršku SNSD-a za drugi mandat. 

Drugi aspekt, koji ne treba zanemariti pri sagledavanju ovog slučaja jeste činjenica da je OSA u posljednjih nekoliko godina, naročito nakon niza uspješnih kontraobavještajnih aktivnosti i onemogućavanja nizu osoba koje su na različite načine povezivane sa ruskim hibridnim ratovanjem u postsovjetskom prostoru da uđu u BiH, postalameta diskreditacije.

Mislim da u analizi ovog posljednjeg slučaja ne treba zanemariti ova dva elementa. Naravno, odgovarajuće institucije imaju pravo da provjeravaju bilo čiju diplomu, i mislim da to u ovom slučaju niko i ne spori.