Saznajemo: Ponuđen novi kompromis, da li će se usvojiti zakon o sudovima BiH?

U utorak, 12. marta, će se održati sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a dnevni red sadrži veliki broj tačaka. Među njima je svakako najzanimljivija pod brojem 42 - prijedlog zakona o sudovima BiH. 

Naime, Europska unija, tačnije Europska komisija, je navela ovaj prijedlog kao jedan od tri ključna uslova za otvaranje pristupnih pregovora o članstvu za našu zemlju. Ta odluka će se donijeti 21. marta, a vrijedi istaći i da je naknadno dodan i dio o tehničkim izmjenama Izbornog zakona. To je, na sastanku s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, spomenuo Olivér Várhelyi, europski komesar za proširenje.

Da li su ove tehničke izmjene Izbornog zakona dio uvjeta za otvaranje pregovora o članstvu BiH u EU, to ostaje da se vidi, ali je zakon o sudovima definitivno više puta naglašen kao ključni. Ono što je još važno reći jeste da je upravo ovaj prijedlog izazvao najviše komentara i reakcija, a posebno to vrijedi za stranke okupljene oko SNSD-a, ili bolje reći, oko Milorada Dodika, predsjednika manjeg bh. entiteta RS. 

Trending

Meteorolozi objavili detaljnu prognozu do 20. maja: Velike promjene vremena pred nama

Gdje je nastao problem? Prema zvaničnicima vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, radi se o sjedištu novog Apelacionog suda Bosne i Hercegovine. U prijašnjim prijedlozima, ova nova sudska institucija se nazivala i Viši sud, a njegova jurisdikcija bila bi odluke po žalbama na presude Suda Bosne i Hercegovine. Barem se to pretpostavlja po prijašnjim prijedlozima, imajući u vidu da teksta za prijedlog Zakona o sudovima BiH, koji će se naći na dnevnom redu Vijeća ministara - nema. 

Ono što je jasno jeste da je većina prijedloga usaglašena, mada tačan tekst nije objavljen u javnosti, osim upravo tog sjedišta Apelacionog suda BiH. Milorad Dodik i njegovi saradnici naglašavaju da sjedište mora biti u Banjoj Luci, dok je ponuda Trojke (SDP, NiP, Naša stranka) do sada bila da sjedište može biti u entitetu RS, ali da to bude u Istočnom Sarajevu. 

13.02.24. 09:30

Čović i Dodik govore jedno, a EU drugo: Koji zakoni su zaista potrebni za otvaranje pregovora s EU?

Ipak, to je bila ponuda do sada, ali je došlo do promjene. Kako portal Radiosarajevo.ba saznaje, iz dobro obaviještenih izvora u Vijeću ministara BiH, delegaciji iz entiteta RS ponuđena je nova solucija da sjedište Apelacionog suda BiH bude - Sokolac.

Umjesto u Banjoj Luci ili Istočnom Sarajevu, prema ovom prijedlogu kojeg je portal Radiosarajevo.ba dobio iz dobro informiranih izvora, sjedište novoformiranog Apelacionog suda Bosne i Hercegovine bilo bi, kao kompromis, u Sokocu. 

Kako je za naš portal dalje rečeno, odgovor još nije stigao, a više bi trebalo biti poznato nakon sjednice Vijeća ministara. U slučaju da prijedlog bude usaglašen, tekst bi trebalo objaviti Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, koje je službeni predlagač.

Ovim ministarstvom rukovodi Davor Bunoza (HDZ), te se na dnevnom redu 12. sjednice VM BiH navodi upravo ovo ministarstvo kao autor teksta. 

U slučaju da prijedlog prođe na Vijeću ministara BiH, uz podršku partnera iz vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, vjerovatno bi naredni korak bilo hitno sazivanje sjednica oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kako bi i zakon službeno stupio na snagu. Ovaj scenario smo već vidjeli pri usvajanju Zakona o sprečavanju sukoba interesa BiH, koji je ekspresno usvojen na sjednicama Predstavničkog doma i Doma naroda PSBiH 8. marta. 

09.02.24. 11:15

Analiza eksperta za europsku politiku: Odlučujuća ofanziva na Bosnu i Hercegovinu

Podsjetimo, pored navedenog Zakona o sprečavanju sukoba interesa BiH te prijedloga Zakona o sudovima BiH, pred našu zemlju su stavljena još dva uslova, koja su ispunjena. Prvi je bio sporazum s Frontexom, za kojeg su pregovori počeli još 12. februara ove godine, te usvajanje Zakona o sprječavanju pranja novca i financsiranja terorističkih aktivnosti, kojeg je Dom naroda PS BiH usvojio 16. februara. 

Usvajanjem zakona o sudovima BiH, ako to urade ministri pa zastupnici i delegati na državnom nivou, uradio bi se i (pret)posljednji korak za pozitivno mišljenje Europske komisije i otvaranje pristupnih pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Naravno, postoji izjava Várhelyija da bi se mogao naknadno dodati još jedan uslov, tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, ali se u prijašnjim izvještajima iz Brisela ovaj uvjet ne spominje. 

Više o ovim tehničkim izmjenama, kao i o najvećoj prepreci za usvajanje istih, možete pročitati OVDJE.