Saznajemo: Ponuđen novi kompromis, da li će se usvojiti zakon o sudovima BiH?

U utorak, 12. marta, će se održati sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, a dnevni red sadrži veliki broj tačaka. Među njima je svakako najzanimljivija pod brojem 42 - prijedlog zakona o sudovima BiH. 

Naime, Europska unija, tačnije Europska komisija, je navela ovaj prijedlog kao jedan od tri ključna uslova za otvaranje pristupnih pregovora o članstvu za našu zemlju. Ta odluka će se donijeti 21. marta, a vrijedi istaći i da je naknadno dodan i dio o tehničkim izmjenama Izbornog zakona. To je, na sastanku s ministrom vanjskih poslova BiH Elmedinom Konakovićem, spomenuo Olivér Várhelyi, europski komesar za proširenje.

Da li su ove tehničke izmjene Izbornog zakona dio uvjeta za otvaranje pregovora o članstvu BiH u EU, to ostaje da se vidi, ali je zakon o sudovima definitivno više puta naglašen kao ključni. Ono što je još važno reći jeste da je upravo ovaj prijedlog izazvao najviše komentara i reakcija, a posebno to vrijedi za stranke okupljene oko SNSD-a, ili bolje reći, oko Milorada Dodika, predsjednika manjeg bh. entiteta RS. 

Trending

Nijaz Brković se oglasio prvi put nakon izbora za predsjednika FK Željezničar

Gdje je nastao problem? Prema zvaničnicima vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, radi se o sjedištu novog Apelacionog suda Bosne i Hercegovine. U prijašnjim prijedlozima, ova nova sudska institucija se nazivala i Viši sud, a njegova jurisdikcija bila bi odluke po žalbama na presude Suda Bosne i Hercegovine. Barem se to pretpostavlja po prijašnjim prijedlozima, imajući u vidu da teksta za prijedlog Zakona o sudovima BiH, koji će se naći na dnevnom redu Vijeća ministara - nema. 

Ono što je jasno jeste da je većina prijedloga usaglašena, mada tačan tekst nije objavljen u javnosti, osim upravo tog sjedišta Apelacionog suda BiH. Milorad Dodik i njegovi saradnici naglašavaju da sjedište mora biti u Banjoj Luci, dok je ponuda Trojke (SDP, NiP, Naša stranka) do sada bila da sjedište može biti u entitetu RS, ali da to bude u Istočnom Sarajevu. 

13.02.24. 09:30

Čović i Dodik govore jedno, a EU drugo: Koji zakoni su zaista potrebni za otvaranje pregovora s EU?

Ipak, to je bila ponuda do sada, ali je došlo do promjene. Kako portal Radiosarajevo.ba saznaje, iz dobro obaviještenih izvora u Vijeću ministara BiH, delegaciji iz entiteta RS ponuđena je nova solucija da sjedište Apelacionog suda BiH bude - Sokolac.

Umjesto u Banjoj Luci ili Istočnom Sarajevu, prema ovom prijedlogu kojeg je portal Radiosarajevo.ba dobio iz dobro informiranih izvora, sjedište novoformiranog Apelacionog suda Bosne i Hercegovine bilo bi, kao kompromis, u Sokocu. 

Kako je za naš portal dalje rečeno, odgovor još nije stigao, a više bi trebalo biti poznato nakon sjednice Vijeća ministara. U slučaju da prijedlog bude usaglašen, tekst bi trebalo objaviti Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, koje je službeni predlagač.

Ovim ministarstvom rukovodi Davor Bunoza (HDZ), te se na dnevnom redu 12. sjednice VM BiH navodi upravo ovo ministarstvo kao autor teksta. 

U slučaju da prijedlog prođe na Vijeću ministara BiH, uz podršku partnera iz vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, vjerovatno bi naredni korak bilo hitno sazivanje sjednica oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kako bi i zakon službeno stupio na snagu. Ovaj scenario smo već vidjeli pri usvajanju Zakona o sprečavanju sukoba interesa BiH, koji je ekspresno usvojen na sjednicama Predstavničkog doma i Doma naroda PSBiH 8. marta. 

09.02.24. 11:15

Analiza eksperta za europsku politiku: Odlučujuća ofanziva na Bosnu i Hercegovinu

Podsjetimo, pored navedenog Zakona o sprečavanju sukoba interesa BiH te prijedloga Zakona o sudovima BiH, pred našu zemlju su stavljena još dva uslova, koja su ispunjena. Prvi je bio sporazum s Frontexom, za kojeg su pregovori počeli još 12. februara ove godine, te usvajanje Zakona o sprječavanju pranja novca i financsiranja terorističkih aktivnosti, kojeg je Dom naroda PS BiH usvojio 16. februara. 

Usvajanjem zakona o sudovima BiH, ako to urade ministri pa zastupnici i delegati na državnom nivou, uradio bi se i (pret)posljednji korak za pozitivno mišljenje Europske komisije i otvaranje pristupnih pregovora za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Naravno, postoji izjava Várhelyija da bi se mogao naknadno dodati još jedan uslov, tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, ali se u prijašnjim izvještajima iz Brisela ovaj uvjet ne spominje. 

Više o ovim tehničkim izmjenama, kao i o najvećoj prepreci za usvajanje istih, možete pročitati OVDJE.