Sanja Domuz Sadiković iz BHANSA-e za Radiosarajevo.ba: 'Gašenje Agencije bio bi udar na državu'

Dok političke tenzije u Bosni i Hercegovini ponovo prijete da uruše temelje državnih institucija, situacija u Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) dostiže tačku pucanja. Razlog za to je dugovanje bosanskohercegovačkog entiteta RS slovenskoj firmi Viaduct, što dodatno destabilizira već narušeno funkcionisanje Agencije.

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, iskusna kontrolorka leta, sa skoro 15 godina iskustva, Sanja Domuz Sadiković otvoreno je govorila o posljedicama koje bi ovakva situacija mogla imati – ne samo po BHANSA-u, već i po međunarodni ugled BiH, sigurnost zračnog saobraćaja i egzistenciju stotina stručnjaka koji obavljaju jedan od najzahtjevnijih poslova u državi.

"Svako neka vraća svoj dug"

Komentarišući aktuelnu političku odluku premijera Federacije BiH Nermina Nikšića da uloži veto na prijedlog isplate tog duga iz budžeta BiH, naša sagovornica naglasila je da se, iako ne želi ulaziti u političke rasprave, zalaže za logičan i univerzalno prihvaćen stav - da svako treba vraćati svoje dugove.

Trending

Sezonski voz Sarajevo-Ploče ponovo u funkciji: Moguć popust od 30 i 50% na kartu, ovo su detalji

Domuz Sadiković je za naš portal detaljno objasnila kompleksnost i odgovornost posla kontrolora letenja.

Navela je kako ona lično svakodnevno rukovodi sigurnim odvijanjem vazdušnog saobraćaja iznad BiH, sprečava sudare aviona, koordinira slijetanja i polijetanja, i sve to u izuzetno stresnim uslovima – ponekad uz samo 15-20 sekundi da donese ključne odluke.

14.04.25. 16:02

Nermin Nikšić zaustavio prijedlog SNSD-a o odšteti Viaductu: Centralna banka BiH neće plaćati za RS

"To, jednostavnim jezikom rečeno, u praksi znači da je naša dužnost i obaveza da detektujemo sve moguće tačke susreta između svih aviona i spriječimo potencijalne sudare između tih aviona. Mi također u koordinaciji sa našim kolegama, aerodromskim kontrolorima, obezbjeđujemo sigurno slijetanje i polijetanje aviona sa naših aerodroma, njihovo međusobno razdvajanje i uklapanje sa već postojećim preletima preko BiH, ali radimo i početne faze slijetanja za aerodrome cijelog Balkana, od Venecije do Sofije", pojasnila je kontrolorka leta.

O važnosti Agencije

Dodala je da je BiH važno čvorište u globalnim zračnim rutama – od New Yorka do Dubaija, Londona do Singapura, Stockholma do Kaira – a kroz njen zračni prostor dnevno prolazi i do 1900 letova.

"Preko nas idu neki od najznačajnijih svjetskih vazdušnih trasa koji spajaju Sjevernu i Južnu Ameriku i zapadnu Europu sa Bliskim i Dalekim istokom, ali i rute koje spajaju sjever Europe sa Afrikom", podvukla je.

U tom kontekstu, BHANSA nije samo domaća institucija, već važan dio europske kontrole letenja.

"To je često jedan jako intenzivan i stresan proces koji od nas zahtjeva korištenje mnoštva složenih kognitivnih funkcija ali i potpunu emocionalnu stabilnost i pribranost da bismo uopšte bili u stanju obavljati zadatke i donositi odluke, za koje nekada imamo doslovno samo 15-20 sekundi vremena, da uočimo problem, osmislimo rješenje, donesemo odluku i završimo posao", ispričala je naša sagovornica o odgovornosti i složenosti ovakvog posla.

Ugrožena egzistencija

Zbog dugova, neizvjesnosti i političkog nadmudrivanja, uposlenici BHANSA-e suočavaju se s velikim stresom i osjećajem bespomoćnosti.

"Naša egzistencija je ugrožena", naglasila je Domuz Sadiković, ističući da je najteže to što sav ovaj pritisak dolazi zbog nečega s čim kontrolori nemaju nikakve veze.

"Najveću bol nam zapravo pričinjava činjenica da se sve to dešava iz razloga iz kojeg se dešava. Osjećamo se bespomoćno, frustrirano, šokirano pri samoj pomisli da možda postoji mogućnost da ćemo raditi ovakav posao da bi se vratili neki dugovi koji nemaju veze niti sa nama uposlenicima, niti sa našom Agencijom".

"Gašenje BHANSA-e bi bio udar na državu"

Gašenje Agencije, upozorila je Domuz Sadiković, imalo bi katastrofalne posljedice – za državu, uposlenike, međunarodni ugled i finansije. U BHANSA-u je, kako je kazala, uloženo puno lične žrtve i profesionalnog znanja, a gubitak takve ustanove bio bi i direktni udar na dostojanstvo onih koji su je izgradili.

"To bi bio nesaglediv udar na državu, njen međunarodni ugled, ali i slabljenje države na unutrašnjem planu i ono pitanje koje se konstantno ponavlja od početka ove afere - šta je sljedeće na redu? Koji i čiji dug nam sljedeći dolazi na naplatu i odakle ćemo ga platiti?", navela je.

Finansijski aspekt također nije zanemariv, naglasila je naša sagovornica i dodala da BHANSA svake godine doprinosi budžetu s oko 20 miliona KM, te da uposlenici Agencije svoj novac troše u BiH, a što dodatno doprinosi ekonomiji.

Šta ako BiH izgubi kontrolu nad svojim nebom?

O mogućnosti da Srbija i Hrvatska preuzmu kontrolu nad zračnim prostorom BiH, Domuz Sadiković odgovara da to nije nimalo jednostavno niti brzo rješenje.

"Što se tiče priče oko ponovnog uzimanja kontrole nad našim nebom od naših susjeda, mogu samo reći da to nije baš tako jednostavan i brz proces, i ako bi takav scenario uopšte bio uzet u obzir, za to je neophodno vrijeme i resursi ali i određeni politički potezi, tako da ne mislim da je to neko brzo rješenje. Također, gašenjem Agencije itekako bi trpila cjelokupna europska mreža kontrole vazdušnog saobraćaja", izjavila je.

Domuz Sadiković je na kraju našeg razgovora poslala snažnu poruku nadležnim institucijama - neka svako počne raditi svoj posao i preuzimati odgovornost ili neka snosi posljedice.

"Možete li zamisliti kako bi bilo da sjednete u avion vi ili vaša djeca i da pomislite samo da tamo neko u kontroli letenja svoj posao ne radi odgovorno, nije ga briga i ne razmišlja o posljedicama svojih odluka? Da li bi se osjećali ugodno, prijatno i lijepo?", upitala je ona, jasno ukazujući koliko su posljedice institucionalnog nemara dalekosežne – i potencijalno pogubne.