Reis Kavazović u Vlasenici: Oni koji negiraju zločine spremni su ih ponoviti

„Čemu danas svjedočimo u Bosni i Hercegovini, u Srbiji, u Crnoj Gori? Svjedočimo veličanju zločinaca. Oni koji su ih podržavali '92., '93., 94., 95.; podržavaju ih i '21. godine. Nema razlike. Ovo je veliko pitanje za Bošnjake na koje moramo tražiti odgovor“, poručio je reisu-l-ulema IZ u BiH, Husein ef. Kavazović na današnjoj kolektivnoj dženazi za šest šehida Vlasenice, žrtava velikosrpskog zločina, ubijenih u proljeće 1992. godine.

Na Šehidskom mezarju Rakita danas su ukupani Hasib Malčinović, Avdo Kuljančić, Seida Ahmetović, Kada Saračević, Mehmed Sitarević i Avdo Hodžić.

Dženazu je predvodio reisu-l-ulema, koji je, obraćajući se prisutnima, ukazao na kontinuitet zla koje je prvenstveno manifestovano kroz agresiju, a potom nastavljeno negiranjem zločina i veličanjem zločinaca.

Ovom prilikom podsjetio je na probleme prilikom traganja za posmrtnim ostacima, naglašavajući kako je riječ o tek nekoliko pronađenih kostiju.

„Danas smo ovdje da im klanjamo dženazu, da zamolimo Allaha dž.š. da ih uvede u Džennet. Stojimo danas ovdje pred njihovim tabutima u kojima smo sakupili nešto od kostiju za kojima smo tragali skoro punih 30 godina“, kazao je reisu-l-ulema Kavazović.

Iza svakog velikog zločina stoje konkretne ličnosti, imenom, prezimenom i započetim životom, istakao je reisu-l-ulema, te podsjetio na činjenice iz života najstarije i najmlađe osobe danas ukopane, postavivši svima pitanje kakva bi bila njihova svjedočenja o učinjenom zlu, prenosi Islamska zajednica u BiH.

„Najstarija žrtva je rođena 1909. godine, naša Kada. Pitam sebe i vas, da je ova starica u prilici obratiti nam se danas, šta bi nam kazala? Kakva je bila njena smrt? Ko su bili njene ubice? Ko su zlikovci koji su počinili ovaj stravičan zločin nad staricom koja je imala više od 80 godina? Stojimo ovdje i pred tabutom najmlađe žrtve koja je imala nepunih 19 godina, pred kojom je život tek trebao da se raskrili. Pitam se šta bi nam danas kazala ta žtrva? Šta bi bila njihova oporuka nama koji danas ovdje stojimo na ovom mjestu?“, kazao je reisu-l-ulema.

Skrenuo je pažnju i na kontinuitet u pružanju podrške zlu od onih koji su u njemu učestvovali i obavezu Bošnjaka da to osvijeste.

„Pitam sebe i vas šta se promijenilo od te 1992. do 2021. godine.? Šta se promijenilo u glavama i dušama onih koji su počinili ove zločine? Danas svjedočimo nečemu što nismo mogli ni zamisliti jer smo mislili da će vremenom doći pokajanje, a bili smo spremni i na pomirenje kao narod“, rekao je reisu-l-ulema.

Osvrnuo se i na važna pitanja koja ukazuju na nepoštivanje žrtava i afirmirajući odnos prema počinjenim zločinima.

„Ovo je pitanje za nas, za međunarodnu zajednicu, za Evropu. Ona mora dati odgovor jesu li muslimani manje vrijedni. Da li, nakon presude zločincu Ratku Mladiću, žele prihvatiti ove muslimane? Kako je moguće da je na čelu jedne općine načelnik koji je optužen za ratne zločine? To su pitanja za Valentina Inzka i Gordanu Tadić. Na njih, Bošnjaci, treba davati odgovor“, kazao je.

Posebna je obaveza, kako je naglasio, svjedočiti o počinjenim zločinima. Svjedočenje o počinjenom zlu često je preventiva za njegov nastavak. Na to je ukazao reisu-l-ulema Kavazović, navodeći činjenicu da su oni koji negiraju zločine spremni ih ponoviti.

„Ja sam siguran u jedno: Oni koji su počinili ove zločine, koji ih negiraju, koji ponižavaju žrtve spremni su ga ponovo počiniti. Nemojte imati nikakve sumnje u to. Zato moramo odlučno stati, uprijeti prstom u počinitelje i tražiti da se oni kazne“, istakao je Kavazović.