! / Ratni zločinac sa Ciganskog Brda: Kako je Tuta gospodario ratom u Bosni i Hercegovini

17. 12. 2021. u 23:26:00 Radiosarajevo.ba

Shares: 0

Tuta je u konvoju vojnih terenaca dojurio u Posušje, ušao u Praljkov ured i tadašnjem načelniku Glavnog štaba HVO-a naredio da smjesta ode iz Hercegovine. Epilog je ovo priče u kojoj je danas preminuli ratni zločinac Mladen Naletilić Tuta optužio Slobodana Praljka da je odgovoran za pogibju velikog broja pripadnika Tutine Kažnjeničke bojne. Tvrdio je tog dana u Posušju da su njegovi ljudi od Praljkovih dobili pogrešne podatke o muslimanskim položajima. To je samo jedan u nizu dokaza da je Tuta bio čovjek koji je gospodario ratom u Hercegovini.

Tuta je smatrao da u Hercegovini moraju zapovijedati domaći ljudi, a ne kadrovi poslani iz Zagreba. A, Praljka je smatrao nekompetentnim.

Obavještajne službe zabilježile se da je Tuta pomenutog dana u Posušju vikao: "Ako ne nestaneš, ubit ću te, Titino govedo!".

Prema jednoj je verziji držao cijev pištolja na Praljkovoj sljepoočnici, prema drugoj mu ga je ugurao u usta. Praljak je, jasno, obavijestio Gojka Šuška (tadašnjeg ministra odbrane Hrvatske op. a.) o svemu, a Šušak je obećao da će izgladiti stvar. Ali, Šušak nije mogao umiriti Tutu. Hercegovina je tad bila na rubu međusobnog rata dviju hrvatskih frakcija, Kažnjeničke bojne i Praljkovih ljudi! U Glavnom štabu, u Zagrebu, stoga je postavljen novi šef HVO-a. Praljak je formalno razriješen 8. novembra 1993., dan uoči rušenja Starog mosta u Mostaru. Naletilić je i dalje nastavljao poručivati Šušku da se u Hercegovini uglavnom oslanja na "sedam sekretara SKOJ-a", odnosno na stare komunističke kadrove i udbaše.

Mladen Naletilić Tuta - undefined

Foto: EPA-EFE: Mladen Naletilić Tuta

Godine 1994. definitivno su se posvađali i prekinuli svaku komunikaciju. Naletilić je bio otpisan u trenutku kad se usprotivio washingtonskom primirju, a Šuška i Tuđmana optužio za nacionalnu izdaju. Praljku godinama nije opraštao, nazivajući ga i dalje "Titinim govedom", opisujući ga kao političkoga konvertita i ratnog profitera koji mešetari cigaretama.

Haag ih učinio saveznicima

Naletilić je bio optužen za etničko čišćenje muslimanskih civila na području Hercegovine, dok se protiv Praljka najprije 2001. otvorila istraga za masakr u Stupnom Dolu. Znalo se tih godina da o Naletilićevoj odbrani ovisi i Praljkova haška sudbina.

Uprkos svemu tome, Praljak je 2002. bio svjedok odbrane u procesu protiv Naletilića pred Haškim sudom.

Prema jednom tumačenju, upravo je to svjedočenje koštalo Praljka. Izvještavači iz Nizozemske su 2002. javljali da je Praljak na suđenju Tuti, između ostalog, izjavio kako Hrvatska vojska nikad nije ratovala u Bosni i Hercegovini, da Mladen Naletilić nije imao nikakvih zapovjednih ovlasti i da je on lično postao načelnik HVO-a mimo bilo kakvog naloga Franje Tuđmana i Gojka Šuška.

A HVO, kada je uspostavljen 8. aprila 1992. godine obećavao je puno civilima Hercegovine, bilo koje nacionalnosti. Svi će revno napomenuti da su u samim počecima sudjelovali i Bošnjaci u HVO-u, ali od utjecaja politike iz Zagreba se bilo gotovo nemoguće odmaknuti.

I Praljak se pred sudskim vijećem zakleo kako su hrvatske jedinice u BiH djelovale autonomno, bez ikakve političke, organizacijske i financijske podrške HDZ-a. Ali, Praljak očito nije znao, ili nije želio znati, da je haško tužilaštvo odavno raspolagalo dokumentacijom koja je dokazivala upravo suprotno: da je HVO baš u Hercegovini bio podružnica Hrvatske vojske, da je upravo Gojko Šušak odabrao Praljka, kao čovjeka od punog povjerenja, za ratovanje u Hercegovini.

Nije imalo nikakvog smisla osporavati hrvatski angažman u ratu u BiH, svu je dokumentaciju u svojim memoarima već bio objavio i Janko Bobetko (objavio je gotovo sve zapovijedi o kretanju HV-a bosanskohercegovačkim teritorijem), a potvrđena je i u dotadašnjim haškim procesima.

Zato su pravni stručnjaci, pa i advokati iz nekih drugih haških procesa, tih dana jasno poručili i dojavili novinarima: Praljkov iskaz u procesu protiv Tute nije samo uzaludan nego upravo poguban!

Mladen Naletilić Tuta - undefined

Foto: EPA-EFE: Mladen Naletilić Tuta

Optužnica pred Međunarodnim sudom u Haagu

Sudija Richard May potvrdio je 21. decembra 1998. godine optužnicu koju je tri dana ranije podigla tužiteljica Louise Arbour protiv Mladena Naletilića i Vinka Martinovića zvanog Štela.

Prema optužnici,

Mladen Naletilić Tuta rođen je 1. decembra 1946. godine u Bosni i Hercegovini i "stekao je državljanstvo Republike Hrvatske, koje i danas ima". Napustio je Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju krajem 1960-ih ili početkom 1970-ih, i "ostao je u inostranstvu do povratka u zemlju porijekla 1990. godine".

U junu 1991. ili približno tog datuma, Mladen Naletilić je osnovao specijalnu jedinicu "Kažnjenička Bojna" (KB, Kažnjenički bataljon) i postao njen komandant. KB je bila sastavljena od otprilike 200 do 300 vojnika grupiranih u nekoliko podjedinica, zvanih ATG ili ATJ (Antiteroristička grupa ili jedinica) sa bazom oko Mostara.

Glavni zadaci KB-a "bili su borbene misije na liniji fronta, protjerivanja i napadi na civile bosanske muslimane na teritorijama".

Zločini su: Progoni na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi; nezakonit rad i živi štit kao nečovječno postupanje i hotimično ubijanje; mučenje i namjerno nanošenje velike patnje; ubistvo, hotimično ubijanje i namjerno nanošenje velike patnje; prisilno premještanje; uništavanje i pljačka imovine.

Mladen Naletilić je optužen po 17 tačaka: Zločini protiv čovječnosti (četiri tačke), Teška kršenja Ženevskih konvencija (šest tačaka) i Kršenje zakona i običaja ratovanja (sedam tačaka).

Dobio 20 godina

Mladen Naletilić je u Haagu osuđen na 20 godina zatvora, a posljednjih pet je služio u rimskom zatvoru Rebibbia. Pušten je iz zatvora 2013. godine zbog zdravstvenog stanja.

Vinko Martinović Štela je dobio 18 godina zatvora, ali je i on pušten ranije, tačnije 2012. godine.

Koliko okrutan je bio Tuta najbolje pokazuje svjedočenje Gorana Zekića zvanog Kugla, koji je imao tu nesreću da u maju 1993. godine dospije u Tutine ruke.

Zekić je, skupa s ostalim uhapšenim civilima, prebačen za Široki Brijeg i ostavljen na milost i nemilost Tuti i njegovim ljudima.

Kugla je u svjedočenju, koje možete poslušati u video snimku od 3:30, između ostalog, ispričao da su ga Tutini ljudi tjerali da guta zapaljene cigarete, tukli ga, tjerali da udara sam glavom od zid itd.


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

KOMENTARI (11)