Problemi i zloupotrebe: Na manje od osam sati prijavljen svaki 13. radnik

U našoj zemlji na manje od osam sati rada dnevno prijavljeno je oko 61.500 zaposlenih, podaci su nadležnih entitetskih institucija.

Od toga je u FBiH skoro 44.000, a u RS oko 17.500 radnika. Gledajući ukupan broj zaposlenih, može se zaključiti da je svaki 13-ti radnik prijavljen na manje od onih 40 sati sedmično, što je uobičajena norma. Među njima ima i radnika koji su prijavljeni na samo dva ili četiri sata.

U nekim sindikatima ističu da ima zloupotreba, odnosno da radnici rade više od četiri ili šest sati na koje su prijavljeni, isto kao što rade po 16 sati a prijavljeni su na "standardnih" osam, što je posebno izraženo u trgovini.

„Ima zloupotreba, da rade više od onoga na šta su prijavljeni. To je siva ekonomija, kao i plaća u kovertama. Poslodavci to rade da bi izbjegli poreske obaveze“, rekao je za Radiosrajevo.ba  Mahir Semić, predsjednik Sindikata građevinara BiH.

Mersiha Beširović, predsjednica Sinsikata trgovine BiH, kazala je da je "kod nas sve zloupotreba".

Ističe da se njima konkretno niko nije žalio da je prijavljen na manje od osam sati, kao što je slučaj sa granskim sindfikatom u RS, ali da je prekovremeni rad masovna pojava pa trgovci rade iznad osam sati na koje su prijavljeni.

Osim što poslodavci time novac prisvajaju sebi, to utiče i na uplatu doprinosa i iznos buduće penzije radnika.

Međutim, podaci o prijavljenim radnicima na dva sata govore o možda većem problemu.

Naime, i u Poreznoj upravi FBiH, a i u Fondu PIO RS, kažu da su na po dva sata dnevno prijavljeni mahom prosvjetni radnici.

„Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH u strukturi zaposlenika koji su prijavljeni na radno vrijeme po dva sata su prosvjetni radnici koji nemaju puni fond časova i koji su zaposleni u više obrazovnih ustanova – škola, da bi ostvarili fond sati do punog radnog vremena“, odgovorili su za Radiosarajevo.ba iz Porezne uprave FBiH.

Znači prosvjetni radnici moraju raditi u više škola da bi zaradili plaću. Razlog tome je sve manje učenika, a time i potrebe za nastavnicima.

„U obrazovanju nema zloupotreba  u smislu da su prosvjetni radnici prijavljeni na manje od onoga koliko rade, jer škole su javne ustanove koje objavljuju konkurse. Međutim, enormno je manji broj đaka, cifre su strašne, a i nekad je i nemoguće sklopiti normu“, rekao nam je Admir Terzić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja BiH.