Počelo ljetno računanje vremena: Evo šta se sve mijenja osim kazaljki na satu

Radiosarajevo.ba
Počelo ljetno računanje vremena: Evo šta se sve mijenja osim kazaljki na satu
Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba / Pokazalo se da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije

Od dva sata iza ponoći, sa subote na nedjelju, počelo je ljetno računanje vremena. Vjerujemo da ste pomjerili kazaljke na satu. 

Praksa pomicanja kazaljki dvaput godišnje, krajem marta za jedan sat naprijed i njihovo vraćanje u oktobru za sat natrag, uskoro bi trebala otići u historiju jer je Europski parlament nedavno podržao direktivu kojom se od 2021. na razini Europske unije ukida polugodišnje pomicanje sata. 

Ljetno ili zimsko računanje vremena

Zemljama članicama EU prepuštena je odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena. Vjeruje se da će i Bosna i Hercegovina pratiti takve odluke. 

U Bosni i Hercegovini i velikoj većini zemalja u Europi potrebno je da su svjetla na automobilima upaljenja tokom cijele godine. Prema sadašnjem režimu s ljetnim računanjem vremena recimo u susjednoj Hrvatskoj prestaje obaveza paljenja svjetala na vozilima tokom dana, osim za vozače mopeda i motocikla koji tokom cijele godine moraju voziti s uključenim dnevnim svjetlima.

Prelaskom na ljetno računanje vremena,  u nedjelju 31. marta 2019. godine, nastupila je i promjena u primjeni većih i manjih dnevnih tarifnih stavova u obračunu potrošenje električne energije.

Kako su saopćili iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine, za domaćinstvima, koja posjeduju dvotarifna brojila, manji dnevni tarifni stavovi (tzv. jeftinija električna energija) primjenjivat će se  radnim danima i subotom u periodima od 14 do 17 i od 23 do 8 sati, a nedjeljom cijeli dan.

Za ostale kupce JP Elektroprivreda BiH, manji dnevni tarifni stavovi primjenjivat će se radnim danima u periodima od 23 do 8 sati, a subotom i nedjeljom cijeli dan.

Zbog pomicanja kazaljki i na prugama Željeznice FBiH i RS uobičajeno se organiziraju posebna dežurstva osoblja u elektrotehničkim službama i saobraćajnim uredima kako bi se svi automatski uređaji koji pokazuju, registriraju ili daju tačno vrijeme namjestili na novo vrijeme.

Pomicanje sata uvjetovano izmjenom godišnjih razdoblja seže u prošlo stoljeće, a najčešće se spominjala ušteda energije, što je jedan od razloga zbog kojeg su države članice to dosta dugo primjenjivale.

pomjeranje_sata_ljeto.jpg - undefined

Novije studije pokazuju, međutim, ograničene efekte takve prakse te ističu njezine negativne posljedice. Pokazalo se da se ljudi zbog pomicanja sata općenito osjećaju lošije te pate od poremećaja tzv. cirkadijalnog ritma, imaju veće probleme sa spavanjem i osjećaju umor.

U poljoprivredi pomicanje sata ima negativan učinak na prinos usjeva i dobrobit životinja te remeti bioritam stoke, što primjerice utječe na mužnju krava. Te promjene negativno utječu i na zdravlje, pri čemu su najviše pogođena djeca i starije osobe.

Članice EU same treba da odaberu vlastiti način računanja vremena, odnosno hoće li zadržati zimsko računanje vremena ili prijeći na ljetno računanje.

Odluka i u BiH

Primjena nove direktive počinje 1. aprila 2021. pa bi posljednje zajedničko pomicanje sata trebalo u svakoj državi članici početi posljednje nedjelje u martu 2021. u 1 sat ujutro prema koordiniranom svjetskom vremenu (UTC).

Europska komisija objavila je u augustu 2018. rezultate javnog savjetovanja u kojem se od 4,6 miliona europskih građana, velika većina, njih 84 posto, izjasnila da treba odustati od pomicanja sata, a većina unutar te većine želi da se zadrži ljetno računanje vremena tokom cijele godine.

Tako se očekuje da će biti i u Bosni i Hercegovini.  

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije