Ozbiljno upozorenje: Sve češće u BiH imamo nestašice lijekova

1
Fena
Ozbiljno upozorenje: Sve češće u BiH imamo nestašice lijekova
Foto: zenicablog.com / Ilustracija

U apotekama u Bosni i Hercegovini sve češće nema nekog lijeka, no nude se zamjenski pa zasad nije bilo većih problema u opskrbi tržišta.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine kažu kako na tržištu Bosne i Hercegovine povremeno dolazi do prekida u snabdijevanju pojedinim lijekovima.

Navode da veliki broj lijekova ima zamjene, u smislu da je to lijek s istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača ili lijek koji se koristi za istu indikaciju.

Semir Halilović podnio ostavku na poziciju ambasadora BiH u Kataru: Poslao pismo Denisu Bećirović

Semir Halilović podnio ostavku na poziciju ambasadora BiH u Kataru: Poslao pismo Denisu Bećirović

"To je razlog što za sada nije bilo većih problema u snabdjevenosti tržišta", rekli su iz Agencije, no nisu naveli kojih tačno lijekova najviše nedostaje na domaćem tržištu

Europska komisija objavila je krajem godine prvi EU popis kritičnih lijekova s više od 200 djelatnih tvari. To je važan dio nastojanja EU-a u okviru europske zdravstvene unije da se pacijentima osiguraju potrebni lijekovi poticanjem sigurnosti opskrbe kritičnim lijekovima i sprečavanjem pojave nestašica. 

Žena je popila ovaj lijek za mršavljenje, pa zatim umrla

Žena je popila ovaj lijek za mršavljenje, pa zatim umrla

Lijek se smatra kritičnim ako je ključan za osiguravanje kontinuiteta skrbi, pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi i jamčenje visoke razine zaštite javnog zdravlja u Europi.

Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine također upozoravaju i da se povećava potrošnja antibiotika.

Pretjerano uzimanje antibiotika opasno potkopava njihovu efikasnost i povećava otpornost koja bi mogla biti odgovorna za 10 miliona smrti godišnje u svijetu do 2050. godine, upozorio je nedavno europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

"Potrošnja antibiotika se povećava. Ona je iznosila 17,4 DID (DID-dnevna definirana doza na 1000 stanovnika na dan; to je jedinica za mjerenje potrošnje koja je neovisna od cijene lijeka i broja stanovnika) u 2019., 19,2 DID u 2020. i 19,0 DID u 2021. godini. Dakle, posljednjih godina, potrošnja antibiotika se značajno povećala", naglašavaju iz Agencije.

Na kraju su rekli i kako je u 2022. godini najviše novca utrošeno na lijekove iz grupe Antineoplastici i imunomodulatori, a riječ je o lijekovima za liječenje autoimunih bolesti i raznih oblika karcinoma.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije