Bez vjere u budućnost: BiH napustilo 1,3 miliona građana, iako zaposlenost raste

U studiji je istaknuto kako će trend iseljavanja bh. građana biti nastavljen, naročito jer je Njemačka, kao njihova glavna destinacija, olakšala procedure za građane koji traže posao u toj zemlji. Također, starenje stanovništva i negativan natalitet, ali i činjenica da mnogi bh. državljani imaju pasoše Hrvatske koja je u EU, još neki su od faktora zbog kojih bi građani trebali napuštati BiH.

Izraženo u apsolutnim ciframa u studijama je istaknuto da je BiH od raspada Jugoslavije do danas napustilo 1,3 miliona ljudi, što iznosi trećinu stanovništva, dok je sljedeća Albanija sa miliom emigranata, odnosno Srbija sa 900.000. 

Van der Auweraert: Ljudi iz BiH odlaze jer nemaju vjere u budućnost

Gledano prema zemljama koje su cilj građana koji napuštaju BiH, emigranti su najviše odlazili u Njemačku, SAD, Švicarsku i Austriju, a kao sveukupan razlog navodi se loša ekonomska situacija.

"Iz neslužbenih dokaza koji govore o odlasku ljudi iz BiH najčešće se jasno može kazati da je glavni razlog nedostatak vjere u budućnost i to se sigurno događa radi teške ekonomske situacije i nedostatka prilika za zaposlenje, ali i zbog sveprisutnog osjećaja da budućnost neće biti nužno bolja. Trenutno vidimo i to da ljudi koji imaju posao napuštaju BiH, često da bi osigurali bolju budućnost za svoju djecu. Dakle, riječ je o široko rasprostranjenom nezadovoljstvu životom u BiH, a prema nekim ispitivanjima tome dodatno doprinosi i činjenica da oko 50 posto trenutne populacije razmišlja o napuštanju zemlje", pojasnio je za Radiosarajevo.ba predstavnik IOM-a u BiH i sub-regionalni koordinator za zapadni Balkan Peter Van der Auweraert.

Također, i on je potvrdio podatke o zemljama u koje bh. emigranti najčešće odlaze, kazavši kako je jasno da su Austrija i Njemačka, te Slovenija, popularne zemlje odredišta, iako nema zvaničnih podataka jer ne postoji zakonska obaveza prijavljivanja takvih podataka. Sve to, naravno, itekako utječe na brojne probleme s kojima će se BiH suočavati u budućnosti i na prevelik "odliv mozgova".

"Prema službenim podacima oko dva miliona državljana BiH živi vani i ti brojevi rastu sa svakom novo godinom. Ako ovo kombinirate sa sve starijom populacijom u zemlji, većina predviđanja se bazira na procjenama reduciranja ukupne populacije na tri miliona do 2050. godine. Činjenica da građani koji bi činili radnu snagu odlaze u velikim brojevima sigurno ima negativne efekte na ekonomiju ovdje - nedostatak radne snage i ograničeni potencijali talenta za pokretanje novih poslova i firmi. Također, zemlja gubi talente koji bi doprinijeli političkoj i kulturnoj obnovi, a država gubi kroz poreze koje bi ti ljudi uplatili. Još jedna nepovoljna posljedica je slom porodičnih struktura koje bi se uobičajeno brinule o starijima, i ovo već možemo primjetiti u nekim zajednicama u BiH. Jasno je da migracija prema vani predstavlja izazove koji će zahtjevati kreativna rješenja – biće interesantno gledati šta će eventualno priključenje BiH EU donijeti migracijskoj slici, na pozitivan i negativan način", dodao je Van der Auweraert.

Hurtić: Ohrabrujuće je da plaće i zaposlenost u privredi rastu

Ipak, iako BiH ima probleme s velikim odlaskom ljudi, posebno mladih, zanimljivo je da je u studiji Svjetske banke i bečkog Instituta za ekonomske studije navedeno kako se ekonomija zemalja u cijeloj regiji polako oporavlja. Posebno se to može istaknuti za BiH, u kojoj je sve bolja situacija u sektoru zapošljavanja.

"Iako je visina plaća različita od zemlje do zemlje, mjereno prema kupovnoj moći, najbolja situacija je u Crnoj Gori i BiH, dok Albanija značajno zaostaje za zemljama regije. Sve zemlje regije, osim Albanije, imaju bolje plaće nego u Bugarskoj", istaknuto je u ovoj analizi.

Dodatno se pojašnjava da je došlo i do velikog pada nezaposlenosti tokom 2017. godine, te da je BiH rekorder regije sa padom od skoro 5 posto.

"Tako je, sa stopom od 20,5 posto nezaposlenih, BiH zabilježila najmanju nezaposlenost u historiji", dodali su analitičari.

"Izvještaj Svjetske banke potvrđuje iste trendove koje bilježi i domaća statistika. Oni se uglavnom ogledaju u tome da se nakon dužeg perioda zabilježen rast zaposlenosti i pad nezaposlenosti u BiH. Analizom ključnih pokazatelja da se zaključiti da je ekonomski rast pratio rast zaposlenosti, što je u prošlosti bila rijetkost. Također, može se zaključiti da je došlo do rasta zaposlenosti i plaća u privredi, a istovremeno i do pada ovih faktora u javnom sektoru. To su ohrabrujući pomaci, a ključni statistički podaci koji se se počeli objavljivati za 2017. godinu ukazuju na sve veću održivost ovih pozitivnih trendova", kazao je za Radiosarajevo.ba ekonomski analitičar Zlatko Hurtić.

Dodao je i kako je ovom analizom utvrđeno da su rast izvoza, te kontinuirana ekspanzija metalnog sektora, sektora usluga, posebno u turizmu, postali bitan generator ekonomskog rasta, rasta zaposlenosti i plaća u privredi.

"I pored ovog, bilježi se sve veća migracija radne snage iz BiH ka zemljama članicama EU. Dok ovo može biti jedan od uzroka pada nezaposlenosti, ne postoje precizni pokazatelji u kojem obimu odlazak radne snage utječe na pad nezaposlenosti, odnosno zaposlenosti, s obzirom na to da se bilježi odlazak i radne snage koja je u BiH imala zaposlenje, ponajviše u području djelatnosti zdravstva", zaključio je Hurtić.