Obilježena godišnjica zločina: Sjećanje na 16. april nikada ne smije prestati

Porodice i prijatelji ubijenih civila, predstavnici političkog i društvenog života u Bosni i Hercegovini, polaganjem cvijeća na Šehidskom obilježju kod Donje džamije u Ahmićima obilježili su 25. godišnjicu od masakra nad bošnjačkim civilima u tom selu.

I danas su se članovi porodica, kao i svih ranijih godina, prisjetili sinova, kćerki, očeva, braće, muževa, amidža, komšija i prijatelja.

U obraćanjima je, između ostalog,  navedeno da je na današnji dan 1993. godine, s ezanom kao signalom počeo napad koji je završio ubistvom 116 nedužnih civila. Istaknuto je da su na taj dan ”porušene i dvije džamije, škola, bosanske kuće i sve ono što je podsjećalo na bošnjaštvo, na muslimane”.

”Sjećanje na 16. april, na naše šehide i njihovu žrtvu nikada neće i ne smije prestati. Danas šaljemo poruku, sa ovog skupa u Ahmićima, da nismo i da nikad nećemo zaboravit naše šehide i šehide BiH i nikada nećemo zaboraviti ko i na koji način ih je nedužne, kao civile, ubijao”.

Obratio se i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović koji je podsjetio da mještani Ahmića najbolje znaju šta se desilo na današnji dan prije 25 godina.

“Nama, muslimanima, to nikad neće biti jasno. Znamo da se to desilo. Kako su bili spremni da takve stvari urade, zašto su to uradili. Hvala Bogu, nama nije jasno. Da bi zlikovca shvatili, morate imati malo zla u sebi, da bi to prepoznali i da bi se za to pripremili. Nama se to izdešavalo diljem BiH”, rekao je Izetbegović.

Istaknuo je da se ubijeni ne mogu vratiti, ali je moguće sačuvati djecu i unuke kako se takve stvari više nikad ne dese.

“Nakon svega što je prošlo treba podvući crtu i dobro se zadubiti u sve elemente toga šta nam se desilo. Mi živimo sa Srbima i Hrvatima stotinama godina i nastavit ćemo da živimo. Mi se ne smijemo otrovati mržnjom i željom za osvetom spram Srba i Hrvata”, poručio je Izetbegović.

Naglasio je da je malo naroda dobrih kao što je bošnjački, sklonih praštanju, merhametli, hrabrih.

“Malo je takvih i ne znam da li bi ijedan narod izdržao ono što je naš narod izdržao. Potpuno mimo vojne logike, napao nas je desetorostruko jači neprijatelj sa svih strana, želio da nas podijeli u enklave i odvoji od svijeta, a mi smo se, umjesto da za nekoliko sedmica legnemo i predamo se, branili mjesecima, godinama. Uspjeli smo da napravimo prevagu '94. i da '95. godine Armija BiH, koju su 90 posto činili Bošnjaci i samo pobjede bilježili. Nijedan poraz '95. To smo mi i toga treba biti svjestan i na to treba biti ponosan i treba braniti istinu o tome”, dodao je Izetbegović.

Muftija travnički Ahmed ef. Adilović kazao je da su se kao i proteklih godina, tako i ovog 16. aprila, okupili u tom selu kako bi se na dostojanstven način prisjetili žrtava Ahmića.

“Želimo da se na dostojanstven način prisjetimo naših šehida i u Ahmićima i u Vitezu, da se prisjetimo svih nevinih žrtava koje su ovdje pale zato što su bili drugačiji”, rekao je u obraćanju Adilović.

Ta žrtva je, rekao je, bila velika.

U ranim jutarnjim satima, 16. aprila 1993. godine, jedinice za posebne namjene Hrvatskog vijeća obrane Džokeri i Maturice izvršile su napad na selo Ahmići. Ezan za sabah-namaz, jutarnju molitvu muslimana, bio je znak za napad.

U Ahmićima je danas obilježena 25. godišnjica od masakra koji su izveli pripadnici HVO-a. U prijepodnevnim satima upriličena je posjeta mezarju u Vitezu nakon čega su članovi porodica i preživjeli u Ahmićima klanjali podne-namaz u gornjoj džamiji u ovom selu. Nakon toga je položeno cvijeće i proučena Fatiha na spomen obilježju ubijenim stanovnicima Ahmića.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima 1993. bili zločini protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika HVO-a Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora, Zoran, Mirjan i Vlatko Kupreškić su 2001. oslobođeni optužbe za zločine u Ahmićima.

Kordić je izašao iz zatvora u Austriji nakon što je odslužio dvije trećine 25-godišnje zatvorske kazne. Haški sud je osudio i bivšeg pripadnika specijalne jedinice HVO-a Džokeri, bosanskog Hrvata, Miroslava Cicka Bralu, na 20 godina zatvora.

Sud BiH osudio je Paška Ljubičića na deset godina zatvora, a nakon odležanih dvije trećine kazne pušten je na slobodu, dok je Haški sud osudio Tihomira Blaškića na devet godina zatvora, a pušten je na slobodu 2004.