Obilježena godišnjica odbrane Tuzle: "Mladi moraju govoriti samo istinu o 15. maju"

U organizaciji Gradske uprave Tuzla obilježena je 31. godišnjica odbrane grada od agresije 15. maja 1992. godine.

Tog petka 1992. godine kolona Jugoslovenske narodne armije, koja se već transformisala u Jugoslovensku armiju državne zajednice SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora), povlačila se iz kasarne Husinska buna, ali je na raskrsnici Brčanska Malta došlo do sukoba sa braniocima Tuzle, legalnim formacijama Službe javne bezbjednosti Tuzla, čime je spriječen plan zauzimanja dijela grada i počinjenje zločina koji su već bili počinjeni u Podrinju.

Kolone vojnika iz kasarne Husinska buna su prije i poslije 15. maja na bezbjedan način napustile grad. No, kolona koju je izvlačio potpukovnik Mile Dubajić, komandant kasarne, 15. maja 1992. godine rafalnom paljbom je pucala po okolnim zgradama, a branioci Tuzle su na "vatru odgovorili vatrom".

Trending

Sestra preminule Džejle Drapić u teškom stanju zbog zuba: 'Liječila se kod istog stomatologa'

"Petnaestog maja 1992. godine odbranjena je sloboda Tuzle i Bosne i Hercegovine. Ja sam danas ovdje kao član Predsjedništva BiH da iskažem duboko poštovanje herojima i braniteljima Tuzle i Bosne i Hercegovine. Nikada nećemo dozvoliti da se izjednačavaju oni koji su branili državu Bosnu i Hercegovinu i oni koji su napadali na Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu. Između onih koji su branili i onih koji su napadali Bosnu i Hercegovinu, između ostalog, postoji i civilizacijska razlika", rekao je Denis Bećirović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji je položio ljiljane na spomenik braniteljima Tuzle.

Izravni akter događaja 15. maja 1992. godine bio je Selim Bešlagić, gradonačelnik Tuzle, koji je imao ponudu komandanata Jugoslovenske narodne armije da proglasi „izvijesnu autonomiju“, ali je on odbio takvu ponudu rekavši da „nema druge države osim Bosne i Hercegovine“. Godine prolaze, nanizala se 31, odlaze i ljudi koji su branili, ali i izvještavali o događaju na Brčanskoj Malti, a Selim Bešlagić mladim generacijama poručuje:

"Čitajte, gledajte i promovišite istinu... Tužilaštvo BiH je odbacilo bilo kakvu sumnju, INTERPOL je odbacio sve potjernice, što drugim riječima znači da nam je jedino ostalo da sa ljudima koji su imali ovdje nesreću, s tim ljudima koji su tada bili na strani agresora, sjednemo i razgovaramo", kazao je Bešlagić.

Ilija Jurišić je tuzlanski branitelj koga je progonilo Tužilaštvo Srbije, ali je na kraju poslije višegodišnje bitke iz zatvora izašao kao pobjednik. U tom procesu svjedočio je Niko Jurić, jedan od branitelja Tuzle 15. maja 1992. godine.

"Kada sam išao u Beograd išao sam kao svjedok na suđenju Iliji Jurišiću. Međutim ja sam u Beograd išao da pričam o mojoj Tuzli i Tuzlacima. O danima ponosa, o danima prkosa, kada su odbranili naše prostore, ali i o danima tuge jer su nažalost na ovim prostorima gubili se i ljudski životi", rekao je on.

Tuzla je nakon 15. maja, odnosno tadašnji Okrug Tuzla, postao najveći bastion slobode u napadnutoj Bosni i Hercegovini. U Tuzlu su se slile stotine hiljada prognanih ljudi, a grad je četiri godine granatiran sa planine Majevice i Ozren.

U periodu 15. maj 1992. – 16. novembar 1995. godine Tuzla je gađana sa više od 1.500 projektila različiti kalibara, među njima i raketama zemlja-zemlja tipa „Volhov“. U granatiranju Tuzle ubijena su 223 civila, dok je 391 civil teže i lakše ranjen. Niko nikad za počinjene zločine nije odgovarao.

Aktuelni gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić smatra kako je Tuzla bila i ostala dostojanstvena u najtežim vremenima.

"Veoma značajan datum. Ono što je bitno istaći su istina, pravda i pomirenje. Ono što je bitno, istina i pravda su veoma značajne za dokazivanje prošlosti, za dokazivanje da se u Tuzli nije desio zločin, da su oni koji su se časno i dostajnstveno odbranili nisu zločinci", kazao je Lugavić.

Branioci Tuzle ističu kako je Tužilaštvo BiH stavilo tačku na slučaj Brčanska Malta kada su u pitanju čelni ljudi odbrane. No, insistiraju da se procesuiraju odgovorni za ljudske žrtve.