O gradnji arapskih naselja u BiH: Rađa se novi svijet

Radiosarajevo.ba
O gradnji arapskih naselja u BiH: Rađa se novi svijet

Beskrajna aleja kojom ljeti prolaze fijakeri, vozeći turiste prema izvoru rijeke Bosne, ispod planine Igman. Mehmed Aličehajić voli ovo mjesto: Ilidža pred vratima Sarajeva. Dok pješači kroz netaknutu prirodu ovaj 82-godišnji umirovljeni profesor germanistike suočava se s iznenađujućim prizorom, piše u reportaži austrijskog magazina Die Presse 

Dok su u 19. stoljeću ilidžanske hotele i kupališta posjećivali gosti iz Beča i Budimpešte, dotle su današnji turisti uglavnom arapske porodice. 

Nakon rata renovirani hoteli Hungaria i Bosna već godinama žive od turista iz država Zaljeva i Saudijske Arabije, pogotovo nakon što su njihove dotadašnje destinacije u Siriji i Libanu postale nesigurne zbog oružanih sukoba. S rastom broja turista od 30-ak procenata Bosna i Hercegovina se sve više profilira kao turistička zemlja.

Jannah je arapska riječ za raj. Izgovara je Ismail Ahmed, investitor iz kompanije Buroj Property Development iz Dubaija dok iz sela Dejčići gleda snijegom prekriveni visoki masiv planine Treskavice. Njegova kompanija kupila je zemljište na platou i planira investiciju vrijednu 2,2 milijarde eura. Investicija nezamislivih dimenzija za bosanskohercegovačke prilike. 

Buroj želi sagraditi 2.000 vila, 60 hotela, 186 stambenih zgrada, restorane, trgovačke centre, čak i bolnicu.

Prema računici kompanije iz Dubaija, investicija će se isplatiti jer su u BiH niske cijene gradnje. Cement i građevinski materijal proizvode se u BiH, pa Buroj Property Development očekuje da će izgradnja novoga grada (počinje već u aprilu) koštati tek jednu trećinu sličnog projekta u njihovoj domovini. I druge arapske firme su aktivne u središnjem dijelu BiH. 

Dok superbogati Arapi investiraju u Londonu, a ljeta provode u Chaletsu, Kitzbühelu ili Švicarskoj, dotle je BiH mamac za srednju klasu iz zemalja Zaljeva, odnosno one koji traže cjenovno pristupačniju alternativu.

Kada se od Ilidže krene dalje prema jugu stiže se do sela Osenik, iz kojeg se vidi planinski masiv Bjelašnice, zimskog centra koji je 1984. godine bio domaćin Zimskih olimpijskih igara, a danas, kada ima snijega, ugošćuje hiljade skijaša. Bivši profesor Aličehajić pokazuje na muslimansko i kršćansko groblje jedno do drugog što otkriva da je riječ o jednom od tipičnih sela središnje BiH, gdje stoljećima zajedno žive ljudi različitih religija. 

A samo nekoliko stotina metara dalje već je niklo nekoliko stambenih zgrada, uskoro će i umjetno jezero turističko-rezidencijalnog naselja Sarajevo Resort Osenik koje gradi kuvajtska kompanija Gulf Real Estate. Neke kuće su samo dopola završene, bageri kopaju zemlju, radovi su u punom zamahu. Tu će biti tržni centar, džamija, restoran i kafić. 

Kada projekt bude gotov 160 kuća bit će spremno ugostiti više od hiljadu turista iz zemalja Zaljeva i Saudijske Arabije.

Mnogi lokalni stanovnici već sada su našli posao kod arapskih investitora, doduše uz dnevnicu od svega 15 eura. 

"Bolje da bilo šta rade nego da su nezaposleni", kaže Aličehajić. Bivši profesor sebe svrstava u "raju" što je lokalni izraz za autohtone građane multinacionalnog Sarajeva. 

"Nisam religiozan", kaže ovaj Bošnjak ali svejedno strahuje za sudbinu tradicionalnog, tolerantnog "bosanskog islama".

"Vehabizam i selefizam ne pripadaju ovdje", glasno gunđa i dodaje: "Šta to radikalni arapski islam može dobrog donijeti muslimanskom ruralnom stanovništvu? Da ne spominjem komšije kršćane", kritizira Aličehajić.  

Arapski investitori kupili su državno zemljište i Aličehajić objašnjava da "ne treba mnogo mašte da bi se zamislilo koliko u cijelom poslu ima korupcija u režiji lokalnih načelnika i predstavnika političkih stranaka". I vehabije pokušavaju na svoju stranu prevesti bošnjačke političare. 

Nakon što se nadisao svježeg zraka na planini, Aličehajić se vraća u restoran u obližnji Pazarić. Na stolu ispred su grah, biljni čaj i viljamovka "kruška". Dok smo pričali s bivšim profesorom vlasnik restorana uključio se u raspravu s malo drugačijim mišljenjem. 

"Stvari nisu crno-bijele. Arapi su su već prošlog ljeta ovdje potrošili mnogo novca", kaže vlasnik restorana koji planira proširenje objekta da bi naljeto deseci arapskih turista mogli sjediti kraj obližnjeg potoka. 

"Smijem li im služiti alkohol? Naravno, već prošlog ljeta su arapski turisti popili dosta vina, piva i žestokih pića. Zadovoljni su bosanskim prakticiranjem islama", odgovara uz osmijeh.

U centru Ilidže rađa se novi svijet. 

Arapske firme za trgovinu nekretninama, smještene u Hotelu Hollywood, reklamiraju svoje objekte na arapskom jeziku. U hotelskom kafiću, uz čaj i bezalkoholna pića, grupe Arapa i Bosanaca sjede zajedno i razmjenjuju papire o vlasništvu.

I mladi Bošnjak Emir iz Mostara želi poslovati s Arapima. Nudi im meso jer "hrana za Arape mora biti halal". A dugačka brada koju nosi, da li je iz "poslovnog interesa" ili predstavlja znak pripadnosti "novom islamu"?  Emir pokazuje spremnost za razgovor o vjerskim pitanjima, površno kritizirajući potrošačku kulturu Zapada uz riječi 

"Zabava nije sve u životu".

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije