Čajić o nuspojavama vakcina u BiH: 44 prijave, ali većina uobičajena

Sve vrste vakcina protiv COVID-19 koje su stigle u u našu zemlju, bilo putem donacija ili kroz Covax program, prošle su kontrolu i odobrene su od strane Agencije za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine (ALMBiH).

Prijavljen je i određeni broj nuspojava nakon vakcinacije, većinom su klasifikovane kao „nije ozbiljno“, ali Agencija očekuje i podatke o prijavama iz entitetskih javnozdravstvenih institucija, kazala je za BHRT Azira Čajić, načelnica Sektora za farmakovigilancu i materiovigilancu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Kontrola kvaliteta svih zaprimljenih vakcina podrazumijeva laboratorijsku kontrolu i stručno-administrativnu procjenu dokumentacije dostavljene od proizvođača, te su dobile odobrenje ALMBiH, a što se tiče mogućih i već prijavljenih nuspojava, Čajić kaže da prvenstveno treba imati na umu važnost vakcinacije.

"Važno je da znamo da vakcina djeluje tako da stimuliše imuni odgovor organizma, a ispoljava se kao reakcija organizma koji se susreo sa uzročnikom bolesti. Vakcine su dozirani antigen i većina primatelja reaguje blažim prolaznim simptomima i to je dobro ako postoji imuni odgovor, to znači da se organizam bori i stvara antitijela i otpornost. Imuni odgovor svakog pojedinačnog organizma je specifičan i nepredvidiv, mnogo je faktora koji mogu uticati da neki organizam ima blaži ili jači odgovor. To mogu biti već postojeća hronična oboljenja ili mogućnost da je organizam već pozitivan na Sars-Cov-2, a da osoba to nije znala u momentu kad je primila vakcinu pa je odgovor organizma bio jači. Imamo prijavljene takve slučajeve", rekla je Čajić.

Od početka vakcinacije u BiH do 14. aprila u 12 sati, Sektor za farmakovigilancu i materiovigilancu primio je ukupno 44 prijave o neželjenim reakcijama nakon primljene vakcine protiv COVID-19, a samo tri su klasifikovane kao ozbiljne, no opravak tih pacijenata je u toku, kaže načelnica Čajić.

"Na vakcinu Covishield AstraZeneca odnose se 22 prijave, 11 prijava na AstraZeneca vakcinu proizvođača Bioscience, za Pfizer-BioNtech osam prijava, prva komponenta Sputnik V tri prijave. Prema strukturi, 41 prijava je klasifikovana kao 'non serious' – nije ozbiljna, a reakcije su uobičajene za vakcine kao što su povišena temperatura, umor, slabost, groznica, glavobolja, kašalj, zatim bol, otok i crvenilo na mjestu primjene, bol u mišićima, proljev, gubitak čula okusa i mirisa. To su, dakle, uobičajene reakcije na vakcine, prolazne su i sa oporavkom. Sektor je zaprimio tri prijave koje su klasifikovane kao ozbiljne, dvije sa hospitalizacijom i oporavak je u toku, a treća se odnosila na pacijenta sa već postojećim hroničnim oboljenjima, te je bilo potrebno bolničko praćenje i takođe je oporavak u toku.“

Prema starosnoj dobi, neželjene reakcije su se u 60 posto slučajeva ispoljile kod osoba u dobi od 18 do 44 godine, ostalih 40 posto u dobi od 45 do 64 godine.

Prema spolu, 29 prijava je došlo od strane žena, a 15 prijava odnosi se na vakcinisane muške osobe. Ovo su podaci kojima raspolaže Agencija za lijekove i medicinska sredstva, ali prema riječima Azire Čajić, u ALMBiH imaju saznanja da je određeni broj prijava stigao u entitetske javnozdravstvene institucije koje te podatke još uvijek nisu proslijedile agenciji, te nisu unesene ni u globalnu bazu podataka Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

"Želim da naglasim da je Pravilnik o načinu prijavljivanja i praćenja neželjenih reakcija na lijekove važeći i obavezujući na državnom nivou, stoga je važno da svaka prijava bude proslijeđena Agenciji kako bismo kao regulatorno tijelo pravovremeno djelovali u slučaju pojave ozbiljnih pojava i eventualne potrebe povlačenja određenih serija vakcine, ali i kako bismo ih blagovremeno proslijedili u bazu SZO za globalno praćenje. Tako svaka prijava postaje dio globalno važnih informacija", napomenula je Čajić.