Nakon Hrvatske, i Srbija od Francuske kupuje borbene avione – šta je sa Bosnom i Hercegovinom?

Zemlje regije ulažu milijarde eure u vojnu moć. Nakon Hrvatske, i Srbija od Francuske kupuje 12 borbenih aviona. Je li vojna neutralnost samo paravan i gdje je u svemu naša zemlja? Oružane snage BiH oružje dobivaju uglavnom kao donaciju. Istina, planovi postoje, ali se o njima ne zna mnogo.

BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora potpisale su 1996. godine sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja. On obuhvata kontrolu pet vrsta naoružanja i to - tenkova, artiljerije, oklopnih borbenih vozila, aviona i jurišnih helikoptera. Od tada do danas, mnogo se toga promijenilo.

Hrvatska i Crna Gora postale su članice NATO-a, naša država je na tom putu, a Srbija propagira vojnu neutralnost. U međuvremenu, vojnoneutralna Srbija kupit će borbene avione od Francuske.

Trending

Građani Vogošće na ulicama: I večeras održali protest, a evo šta traže

„Ugovor je potpisan sa kompletnim logističkim paketom. Od rezervnih motora do svega drugog. Ukupna vrijednost ugovora 2,7 milijardi. 12 potpuno novih aviona biće u vlasništvu Republike Srbije“, kazao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

I dok Srbija tek treba dobiti Rafale, u Hrvatsku je stiglo 6 aviona ovog tipa. Do iduće godine treba stići još šest. A, ovih dana, američki State Department odobrio je prodaju HIMARS-a Hrvatskoj vrijednosti 390 miliona dolara. Ovaj raketni bacač može ispaljivati nekoliko vrsta raketa dometa od 70 do 300 kilometara.

„Oružje koje je nabavljeno je vrlo ofanzivno, vrlo ubitačno i ono nije samo za odbranu zemlje. Za odbranu zemlje mogli su nešto manji borbeni avioni i jurišni helikopteri, a ne ovi koji su najbolji u svijetu“, objašnjava vojnopolitički analitičar Đuro Kozar.

Dakle, dok naši susjedi nabavljaju oružje koje ima ozbiljan borbeni potencijal, Oružane snage BiH uveliko zaostaju. Razlog leži u čestim blokadama političara iz entiteta RS, koji godinama pri kreiranju budžeta OSBiH zanemaruju razvojnu komponentu. Tako smo više-manje oslonjeni na donacije.

„Ako u jednom danu predsjednik Srbije potpiše da daje tri milijarde za nabavku 12 aviona, onda možemo zamisliti šta bi mi trebali da uradimo. Osporavanja jačanja OSBiH dolaze iz RS-a, koja ne bi htjela da te institucije – zajedničke, kako oni kažu, a ustvari institucije države BiH - funkcionišu na najbolji mogući način“, kaže vojnopolitički analitičar Hamza Višća.

On dodaje da aktuelnim nabavkama Srbija i Hrvatska ne krše važeći Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, jer se radi o jednom širem sporazumu. Prema njegovom mišljenju, manjkavost sporazuma predstavlja činjenica da on nije predvidio kvalitetu naoružanja. Smatra da se Srbija i Hrvatska ne naoružavaju da bi naudile BiH.

02.09.24. 08:39

Vučić odgodio isplatu duga Arapskim Emiratima, zadužio se za još milijardu eura

„Iako u eventualno širem sukobu na prostoru Evrope bi i jedni i drugi htjeli da ušićare nešto od teritorije BiH. Srbija koristi te postupke vezane za modernizaciju svojih oružanih snaga i u dnevno-političke svrhe u smislu jačanja nacionalizma ili jačanja nekakve perspektive 'srpskog svijeta' na Balkanu“, dodaje Višća.

Da naši susjedi segment odbrane vide drugačije, svjedoči i najave vraćanje vojnog roka u Srbiji i Hrvatskoj. Kao razlog navode podizanja odbrambenih sposobnosti vojske. S druge strane, da li naša država razmatra i ovo pitanje, te kako gleda na naoružavanje Srbije i Hrvatske i gdje smo u svemu tome mi, namjeravali smo pitati ministra odbrane Zukana Heleza.

Međutim, on nije bio raspoložen za izjavu, kazavši da ova tema zahtjeva ozbiljniju analizu, prenosi Federalna.