Nakon 31 godinu od paljenja, miniranja i rušenja danas otvaranje Kizlar-agine džamije

Sve je spremno za današnje otvaranje Kizlar-agine džamije u Mrkonjić Gradu, koja je zapaljena i minirana 1993. godine, a potom srušena.

Otvaranje džamije bit će upriličeno prije podne-namaza, a na svečanosti se očekuju gosti iz cijeli Bosne i Hercegovin i Turske. Dobrodošli su svi ljudi otvorenog uma, srca i duše, vjernici iz svih krajeva BiH, jer džamija kao objekat predstavlja simbol zbližavanja ljudi, mira, povjerenja, dobročinstva, udruživanja ljudi, spoznaje i upoznavanja što u današnjem periodu posebno treba da bude istaknuto.

Senaid Zajimović, direktor Vakufske direkcije IZ u BiH kazao je da ponovno otvaranje Kizlar-agine džamije u sklopu 12. manifestacije 'Dani vakufa 2024',  predstavlja veliki događaj za Mrkonjić Grad, ali i Islamsku zajednicu u BiH.

Trending

Dragan Čović o Južnoj interkonekciji: "Kroz dijalog možemo postići kompromis o 'teškim temama'"

"Nama u Vakufskoj direkciji i Islasmkoj zajednici u BiH veliko je zadovoljstvo da nakon toliko godina u Mrkonjić Gradu otvorimo džamiju koja će zaisgurno osim svoje namjene, plijeniti srca svih prolaznika i posjetioca ovog grada i kraja. Ponovno otvaranje džamije na ovim prostorima dokaz je da muslimani u BiH zajednon sa svojim komšijama žele graditi mirnu i prosperitetnu državu", naveo je Zajimović.

Istakao je i kako je iluzorno govoriti o društvu i gradovima bez džamija ili bogomolja zato što bogomolje izgrađuju osjećaj i svijest za vrijeme i prostor, za opću orijentaciju u ljudskim životima.

Podsjetio je da je izgradnja džamije u Mrkonjić Gradu samo jedan od brojnih projekata koje Direkcija realizira na području Bosne i Hercegovine i koja će biti otvorena u sklopu ovogodišnje manifestacije o vakufima.

Kizlar-agina džamija u Mrkonjić Gradu proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine od strane Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na sjednici 2005. godine. S toga je, njena ponovna obnova od velikog značaja i za cijelo društvo.

Kada je riječ o historijatu džamije, tačan datum građenja džamije nije poznat, ali se prema podacima navedenim u dva dokumenta može približno odrediti period nastanka džamije. Naime, prema Kizlaraginoj vakufnami datiranoj iz džumadelahira 1003 (11-20. februar 1595. godine) jasno je da je džamija već bila sagrađena do tog datuma, a prema zapisima na šamadanima iz 1001 (1592/1593), džamija je mogla biti sagrađena i prije 1592. godine. Sve upućuje na zaključak da je džamija nastala u periodu 1591-1595. godina. U posljednjoj agresiji Kizlaragina džamija zapaljena je i minirana 1993. godine, potom je srušena, a materijal je odvezen na deponiju smeća koja se nalazi na lokalitetu Grabež.

Rehabilitacija objekta je započeta 2013. godine u šestom mjesecu sanacijom postojećih temelja i trajala je do kraja 2014. godine kada je prekinuta zbog nedostatka finansijskih sredstava. U tom periodu je izgrađen objekat džamije, velika kupola, stubovi i lukovi trijema.

Na zahtjev Muftijstva banjalučkog i MIZ Mrkonjić Grad Vakufska direkcija IZ u BiH je putem svojih partnera u Generalnoj direkciji vakufa Republike Turske obezbijedila sredstva za nastavak radova na ponovnoj izgradnji Kizlar-agine džamije. Protokol o nastavku gradnje je potpisan u augustu 2018. godine između Vakufske direkcije IZ u BiH i Generalne direkcije vakufa Republike Turske. Ponovna izgradnja Kizlar-agine džamije je završena krajem 2023. godine.