Mlađi policijski inspektor može postati svako s fakultetskom diplomom

Upravo je najviše primjedbi i reakcija javnosti izazvao Član 52. Nacrta Zakona o policijskim službenicima kojim se propisuju uvjeti za osobe koje žele biti zaposlene kao policijski službenici.

Osnovni uvjeti nisu sporni – državljanstvo Bosne i Hercegovine, životna dob  od18 do 27 godina za početni čin policajac i do 35 godina života za početni čin mlađi inspektor, fizička i psihička sposobnost, "čist dosje" kada je riječ krivičnim djelima i disciplinskim sankcijama u javnoj službi.

Negativne komentare izaziva stručna sprema, propisana za potencijalne kandidate.

Ko želi biti policajac, mora imati najmanje IV stepen stručne spreme, odnosno za čin mlađeg inspektora najmanje VI stepen stručne spreme ili završen prvi ciklus visokog obrazovanja 180 ECTS bodova.

Drugim rječima, zadržava se rješenje na koje već 15-ak godina upozoravaju kriminalisti – mlađi policijski inspektor može postati svako s fakultetskom diplomom, što negativno utječe na borbu protiv kriminaliteta.

Dodatno, činjenicom da kadrovi koje školuje Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu nemaju prednost pri zapošljavanju degradira se ova obrazovna ustanova.

Povodom usvojenog Nacrta zakona o policijskim službenicima Kantona Sarajevo nedavno je održana panel-diskusija Značaj struke u obavljanju poslova i zadataka ovlaštenih službenih osoba.

Skup su organizirali Udruženja kriminalista, kriminologa i menadžera sigurnosti te Udruženja Vijeće studenata Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije. 

Tom prilikom je prof. dr Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta, ukazao na značaj stručnosti i obrazovanosti svih kadrova koji rade u sigurnosnom sektoru, a pogotovo onih koji su na prvoj liniji borbe protiv kriminaliteta, kako u smislu prevencije tako i u smislu represije.

"Važeći pravni okvir nije adekvatno prepoznao niti vrednovao znanja i vještine kadrova specijaliziranih za rad u policijskim agencijama, stoga je neophodno da se kvalitetnim i strateškim pristupom kadrovskoj politici i praksi, precizno odrede profesionalni uvjeti za zapošljavanje ali i kasnije napredovanje policijskih službenika", rekao je Korajlić.

U izjavi za Radiosarajevo.ba njegovo mišljenje dijeli Sandra Kobajica, predsjednica Udruženje kriminalista, kriminologa i menadžera sigurnosti te asistentica na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.

"Naša struka je nezaštićena i neprepoznatljiva u sistemu. Umjesto da kriminalisti, kriminolozi i menadžeri sigurnosti budu ključni faktori u sistemu vladavine prava, oni nemaju nikakvu prednost pri zapošljavanju u policijskim agencijama. To je degradacija kadrova koji se obučavaju na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, gdje školujemo stručan kadar, uz gostovanje eminentnih profesora. Tražimo precizno definiranje zakonskih i podzakonskih akata kako bi stručnjaci imali prednost pri zapošljavanju u policijskim agencijama. Skoro 15 godina zapošljavanje u policijskim organima je 'otvoreno' za sve kadrove, dok diplomirani kriminalisti, kriminolozi i menadžeri sigurnosti objektivno nisu u prilici da apliciraju za poslove izvan struke", kaže Sandra Kobajica.

Nacrt Zakona o policijskim službenicima donijela je Vlada Kantona Sarajevo 7. februara ove godine i uputila ga u javnu raspravu (60 dana).

"Razmatranje prijedloga Zakona u Skupštini Kantona Sarajevo očekuje se narednog mjeseca. Poslali smo naše primjedbe i ostaje samo da čekamo i vidimo hoće li biti ugrađene u Zakon. Problem nije samo u Kantonu Sarajevo nego slične zakonske nelogičnasti postoje u cijeloj Federaciji, kao i na državnom nivou", kazala nam je Sandra Kobajica, predsjednica Udruženje kriminalista, kriminologa i menadžera sigurnosti te asistentica na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.