Miro Kraljević: Želimo riješiti problem komunalne infrastrukture

K.S.
Miro Kraljević: Želimo riješiti problem komunalne infrastrukture
Seriju tekstova "Godinu dana nakon izbora", koju portal Radiosarajevo.ba objavljuje s ciljem da javnost stekne uvid u rad novoizabranih načelnika/ca i gradonačelnika u prvoj godini mandata, nastavljamo s Gradom Široki Brijeg.

Grad Široki Brijeg nalazi se u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na rijeci Lištici u Zapadnom-hercegovačkom kantonu. Na području grada Široki Brijeg živi 29.809 stanovnika po podacima popisa stanovništva iz 2013. godine.

Gradonačelnik Miro Kraljević (HDZ) osvojio je na lokalnim izborima 2016. godine 6.650 glasova ili 68,21 posto. Njegov protukandidat Deni Ćorić (Hrvatski savez HKDU - HRAST) osvojio je 3.100 glasova ili 31,79 posto, podaci su Centralne izborne komisije BiH.

Gradonačelnik Miro Kraljević u intervjuu za Radiosarajevo.ba, govori o rekonstrukciji i izgradnji infrastrukture i vodosnabdjevanja u Širokom Brijegu, obnovi školskih i sportskih objekata, te ogromnom poduzetničkom potencijalu koji je prisutan u ovom gradu.

Radiosarajevo.ba: Koje sektore smatrate za najveći potencijal vaše lokalne zajednice?

Najveće potencijale u Širokom Brijegu pokazuju metaloprerađivački sektor, agroturizam i IT sektor.

Radiosarajevo.ba: Šta su vaši prioriteti u toku ovog mandata?

Prioritet je nastavak izgradnje kanalizacijskih kolektora na urbanom području, kao i nastavak izgradnje i završetak vodosnabdjevanja. Također, daljnja izgradnja gospodarskih zona, obnavljanje gradskih ulica i uređenje užeg središta grada. Uspostava centra za upravljanje otpadom.

Radiosarajevo.ba: Koja su najveća konkretna postignuća za vrijeme vašeg mandata – šta je do sada urađeno?

Realizirali smo projekt izgradnje kanalizacije na urbanom području. Do kraja 2016. godine uloženo je 6.000.000 KM za ovaj projekt. Izgradnja vodovodne mreže i do kraja 2016. godine uloženo skoro 3,5 miliona KM. Također, urađen je projekt rekonstrukcije i proširenje sistema navodnjavanja, odnosno ukupna vrijednost iznosi 5.000.000 KM. Završena je izgradnja zgrade Druge osnovne škole, za šta je izdvojeno oko 5.000.000 KM. Izgrađena je nova autobuska stanica i izdvojeno je ukupno oko 1.000.000 KM.

Radiosarajevo.ba: Šta ste namjeravali uraditi u prvoj godini mandata a niste uspjeli? Koji su razlozi što nije urađeno?

Nismo uspjeli započeti izgradnju pročistača zbog pravne procedure. Poništen je tender.

Radiosarajevo.ba: Možete li navesti najveće probleme koje imate u općini i kako planirate ih rješavati?

Najveći problemi na području našeg grada tiču se komunalne infrastrukture i svega što ide uz nju. Našim većim završenim projektima jedan dio tih problema smo riješili, a onima koji su trenutno u toku i koji su planirani uskoro želimo potpuno zatvoriti priču.

Radiosarajevo.ba: Da li realizirate zajedničke projekte sa drugim lokalnim zajednicama u BiH? Imate li u planu takvu vrstu saradnje?

Što se tiče saradnje s ostalim lokalnim zajednicama, a pogotovo našim susjedima ona je skoro na dnevnoj bazi. Naravno našu saradnju uvijek želimo širiti. Vezano za projekte, imali smo i imat ćemo saradnju, pogotovo prema fondovima EU u sklopu prekogranične saradnje gdje smo trenutno u realizaciji jednog projekta.

Radiosarajevo.ba: Da li su u ovom periodu na području lokalne zajednice otvorene ili obnovljene: obrazovna ustanova, sportski objekat, zdravstvena ustanova, proizvodni pogon?

Izgrađena je zgrada druge osnovne škole. Obnovljene su OŠ Kočerin zajedno sa područnim školama Ljubotići i Podvranić. Na ovim školama urađene su termo fasada, krov i stolarija. OŠ Biograci je obnovljena (termo fasada, krov i otvori). Obnovljena je Prva osnovna škola, kao i područna škola Buhovo i Mala škola. Na njima su također urađene termo fasada, krov i otvori. Obnovljen je i opremljen Dom zdravlja. Od sportskih objekata urađena je nova školska i sportska dvorana u sklopu Druge osnovne škole. Konstantno ulažemo u sportske objekte i kolektive na cijelom području Grada. FEAL je otvorio novi proizvodni pogon, a uskoro se očekuje daljnje širenje. EZ Engineering je također otvorio potpuno novi objekt. Široki Brijeg danas ima oko 30.000 stanovnika i nalazi se među razvijenijim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Početkom 2017. godine imao je oko 7.400 uposlenih što zorno pokazuje kako je Široki Brijeg ne samo kulturno i sportsko središte, nego i gospodarsko središte Zapadnohercegovačkog kantona.

Kroz Večer s gospodarstvenicima, tradicionalni susret privrednika s gradonačelnikom Širokog Brijega, prezentirana je privredna slika Širokog Brijega. Ako privredu Širokog Brijega uporedimo sa privredom kantona, vidimo da ono kreira 44,5 posto radnih mjesta u kantonu i 43,1 posto kantonalnih prihoda. Na državnom nivou izvoz predstavlja 14,1 posto prihoda, u Zapadnohercegovačkom kantonu to je 17,6 posto, a udio od izvoza širokobrijeških poduzeća je 20,3 posto. Najvećih 10 poduzeća u Širokom Brijegu generira 699,5 miliona KM prihoda, što je 55,6 posto prihoda svih firmi u Širokom Brijegu, te daju 1.867 radnih mjesta ili 32,2 posto zaposlenih u svim poduzećima u Širokom Brijegu.

Godinu dana nakon izbora javnosti u Bosni i Hercegovini želi znati kakva su dostignuća u prvoj godini mandata načelnika/-ica i gradonačelnika. U tu svrhu portal Radiosarajevo.ba je na adrese svih lokalnih zajednica poslao ista pitanja. U narednim danima objavljivat ćemo pristigle odgovore.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije