Milovan Bjelica: Bilježimo rast broja zaposlenih i robne razmjene

K.S.
Milovan Bjelica: Bilježimo rast broja zaposlenih i robne razmjene
Seriju tekstova "Godinu dana nakon izbora", koju portal Radiosarajevo.ba objavljuje s ciljem da javnost stekne uvid u rad novoizabranih načelnika/ca i gradonačelnika u prvoj godini mandata, nastavljamo s općinom Sokolac.

Općina Sokolac jedna je od općina koje čine grad Istočno Sarajevo, nalazi se na području Sarajevsko-romanijske regije. Na području općine Sokolac živi 12.021 stanovnik po podacima popisa stanovništva iz 2013. godine.

Načelnik Milovan Bjelica (SDS) osvojio je na lokalnim izborima 2016. godine 4.108 glasova ili 58,24 posto. Njegov protukandidat Bojan Koprivica (SNSD) osvojio je 2.946 glasova ili 41,76 posto, podaci su Centralne izborne komisije BiH.

Načelnik Milovan Bjelica u intervjuu za Radiosarajevo.ba, govori o realiziranim brojim projektima iz oblasti infrastrukture, nedostatku budžetskih sredstava za nove kapitalne projekte, saradnji sa međunarodnim institucijama, općinama iz FBiH, Srbije i Crne Gore, te o potencijalima.

Radiosarajevo.ba: Koje sektore smatrate za najveći potencijal vaše lokalne zajednice?

Najveći potencijali u općini Sokolac su drvna industrija, poljoprivreda i turizam.

Radiosarajevo.ba: Šta su vaši prioriteti u toku ovog mandata?

Potrebno je završiti započete kapitalne projekte, raditi na privlačenju investitira i otvaranju novih radnih mjesta u realnom sektoru.

Radiosarajevo.ba: Koja su najveća konkretna postignuća za vrijeme vašeg mandata – šta je do sada urađeno?

Obnovljena je kompletna vodovodna mreža na području Općine, te izvršeno proširenje vodovodne i kanalizacione mreže. Revitaliziriana su brojna preduzeća i javne ustanove sa područja općine koja su bila pred stečajem i gašenjem. Otvorena smo općina sa akcentom na lokalni razvoj i saradnju sa međunarodnim insitucijama, strategija razvoja koju prati akcioni plan sa visokim stepenom realizacije po svim segmentima i ciljevima strategije. Riješeno je pitanje gradskog grijanja i urađena Studija izvodljivosti za daljinsko grijanje na biomasu sa kogeneracijom. Posebna pažnja posvećena je bezbjednosti građana. Postavljen je video nadzor na obrazovne institucije i na saobraćajnice, a urađena je rasvjeta, horizontalna i vertikalna siganizacija.

Radiosarajevo.ba: Šta ste namjeravali uraditi u prvoj godini mandata a niste uspjeli? Koji su razlozi što nije urađeno?

Nismo uspjeli uspostaviti tijesnu saradnju sa općinama iz Federacije BiH, Srbije i Crne Gore te sa svim nivoima vlasti u BiH, sa stranim ambasadama u BiH, međunarodnim finansijskim institucijama i fondacijama. Glavni razlog je što je Općina Sokolac bila pasivna bez neke zainteresiranosti za bilo kakvu saradnju sa bilo kim, a u svrhu razvoja Općine. Nismo uspjeli dovesti nove investitore radi stvaranja novih radnih mjesta. Razlog tome je što tadašnja lokalna vlast oslanjala se na pomoć Vlade RS i nije se snašla u vremenu koje je bilo pred njima. Nisu rađene studije izvidljivosti, programi i projekti, niti je bilo volje za saradnjom sa međunarodnim institucijama. Četiri godine kasnije, Sokolac je za vrlo kratak period postala prepoznatljiva Općina kada je riječ o projektima, strategijom, studijama, investicionim vodičem, javno privatnom partnerstvu, podsticajima i olakšicama koje admnistracija nudi da bi privukla investitore. Ostvareni su brojni kontakti i uspostavljena saradnja sa međunarodnim institucijama, ambasadama kao i sa svim nivoima vlasti u BiH.

Radiosarajevo.ba: Možete li navesti najveće probleme koje imate u općini i kako planirate ih rješavati?

Najveći problem je nedovoljan broj radnih mjesta u realnom sektoru. Nedostatak budžetskih sredstava za učešće na svim projektima pomoću koji bi poboljšali život na Sokocu. Ovo pitanje pokušavamo rješiti saradnjom sa općinama u kojoj bi realizirali projekte prekogranične saradnje, a koje bi potpomogle evropske institucije i fondacije. Generalni problem svih načelnika u općinama BiH nedostatak budžetskih sredstava za sve planove i projekte koji su u planu da se rade.

Radiosarajevo.ba: Da li realizirate zajedničke projekte sa drugim lokalnim zajednicama u BiH? Imate li u planu takvu vrstu suradnje?

Da, to je projekat “Pro-budućnost”. Imamo svakodnevnu saradnju oko zajedničkih pitanja sa lokalnim zajednicama iz Federacije BiH, Srbije i Crne Gore i zajedničko apliciranje na projekte.

Radiosarajevo.ba: Da li su u ovom periodu na području lokalne zajednice otvorene ili obnovljene: obrazovna ustanova, sportski objekat, zdravstvena ustanova, proizvodni pogon?

Predstavili smo poslovni prostor općine Sokolac u kojem se mogu pronaći podaci o domaćim privrednim subjektima iz oblasti drvoprerade (radnici na eksploataciji), poljoprivrede, građevinarstva, tekstila, trgovine, turizma, obrazovanja, zdravstva, nevladinog sektora, odnosno sve usluge koje možemo ponuditi. Povećan je rast industrijske proizvodnje (drvoprerada, proizvodnja peleta, poljoprivrednih i tekstilnih proizvoda), usluga niskogradnje, robne razmjene i broja zaposlenih. Posebno ističem posjete crkvenih velikodostojnika, ambasadora, ministara, direktora javnih preduzeća i uprava, delegacija bratskih općina iz Srbije i Crne Gore, međunarodnih organizacija, univerzitetskih profesora, kao i dobru saradnju sa općinama iz Federacije BiH. Značajno mjesto u svemu ovome zauzima saradnja sa civilnim društvom, nevladinim organizacijama (boračka, omladinska) i udruženjima (udruženja penzionera, povratničkih i raseljenih osoba, zatim “Majka i dijete”, “Podrška”), sportskim, obrazovnim, kulturnim i medijskim kućama. Posebno sam ponosan na to što smo najveći dio imovine uknjižili na Općinu, riješili statuse Centra za unapređenje poljoprivrede, UNIS-a, Farme krava u Podromaniji, KTK Knežina, Nove i stare toplane, Vrela Bioštice, BOŽUR-a, Gradske tržnice, Stare pekare, benzinskih pumpi u Podromaniji i na ulazu u Sokolac, zadružnog doma u Bjelosavljevićima. Povećana je proizvodnja mlijeka, mesa, poljoprivrednih proizvoda. Izvršili smo nabavku nekoliko desetina hiljada sadnica voća, preko stotinu plastenika, podijelili na desetine laktofriza, muzilica, motokultivatora i steonih junica. Očekujemo početak proizvodnje u “Novoj Romaniji”. Na inicijativu Bratislava Perića podržali smo osnivanje Aero kluba “Soko” Sokolac. Posebnu pažnju posvetili smo historijskom i kulturološkom nasleđu na području naše općine (istraživanju nekropola sa stećcima u Bjelosavljevićima i Luburić polju, istraživanju pećina Pod Lipom i Girske). U 2016. godini nekropola u Luburić polju uvrštena je na listu Svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Sokolac će biti domaćin 56. Međuopćinskih omladinskih sportskih igara “MOSI 2019”, i time još jednom pokazati da smo mi grad gostoljubivih domaćina, sportista i omladine. OpćinaSokolac je općina koja ima izuzetne potencijale (kadrovske i prirodne resurse) sa privrednog, poljoprivrednog, turističkog i kulturno-historijskog aspekta. Trudit ću se da sa ovim potencijalom pokrenemo i ljudske reurse naše općine koji nisu mali, te da zajednički i vladin i nevladin sektor, izvučemo ono najbolje iz naše Općine, i da na kraju ovog mandata svi budu ponosni što ćemo moći reći da smo zajedno izgradili i uredili naše rodno mjesto i napravili ga poželjnim i za one koji traže mjesto gdje bi investirali, pa što da ne i mjesto u kojem bi ostali da žive.

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije