Lazović: Dejton je pružio mnogo prostora snagama s retrogradnom politikom

Danas, 22 godine kasnije, nismo mnogo odmakli od tih vremena. Stalna borba između onih koji žele integrirati BiH i onih koji je žele deizintegrirati, zastoj na putu u Europsku uniju i prepucavanja političara.

BiH je često na meti kritika europskih i svjetskih zvaničnika i institucija zbog kršenja ljudskih prava, diskriminacije, korupcije, zastoja u reformama, kao i retrogradnih politika koje vode u stalne sukobe, umjesto da se problemi običnih građana rješavaju.

Miro Lazović je bio dio pregovaračkog tima zajedno sa tadašnjim Predsjednikom Republike BiH Alijom Izetbegovićem u SAD-u na potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Lazović je u razgovoru za Radiosarajevo.ba rekao da je osnovna namjera Dejtonskog mirovnog sporazuma bila da se zaustavi rat.

"Sam njegov naziv kaže da je ograničenog karaktera. Onoga trenutka kada se postigne stabilan mir u BiH, što je već odavno postignuto, aneksi mirovnog sporazuma, prije svega Aneks 4, a to je Ustav Bosne i Hercegovine, morao bi doživjeti svoju transformaciju. Sa ovim ustavom, koji je danas na sceni, a donešen jeu Dejtonu, BiH ne može ići naprijed. Ona stagnira u mjestu i sama se nalazi u slijepoj ulici, sa nemogućnošću da izađe iz nje. Današnja država razapeta je između Brisela i Dejtonskih okova. Ključeve tih okova na žalost drži bh. entitet RS, odnosno jedna retrogradna politika Milorada Dodika”, izjavio je Lazović.

Naš sagovornik podsjetio je na riječi Richarda Holbrookea iz 1995. godine, kada je rekao “da ćemo morati najmanje 15 godina živjeti s ovim ustavom, te da će onda doći vrijeme za njegovu promjenu”.

Na pitanje gdje se ogledaju slabosti Dejtonskog mirovnog sporazuma, Lazović je rekao da je sporazum ambivalentan.

"Dato je dosta prostora političkim snagama koji su na Dejtonu mislili integrisati društvo i državu BiH, ali je isto tako pruženo mnogo prostora i onim snagama koje žele političkim sredstvima realizirati ratne ciljeve. Čitav ovaj period koji je iza nas, protekao je u toj političkoj borbi između integracije i dezintegracije Bosne i Hercegovine, koja prije svega dolazi jednom retrogradnom politikom zadnjih desetak godina od Milorada Dodika”, pojasnio je Lazović.

Prema njegovim riječima, ključna slabost Dejtonskog mirovnog sporazuma je bila ta što su “kreatori rata bili predviđeni za graditelje mira”.

"Tako su Momčilo Krajišnik i drugi, koji su nakon 1996. godine sjedili u državnim institucijama u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, bili ljudi sa kojima se nije mogao graditi jedan mir, prosperitet i otklanjati sve slabosti i barijere koje Bosna i Hercegovina i dan danas osjeća”, dodaje naš sagovornik.

Upitan da prokomentira da li je današnji Ustav BiH antieuropski zbog mnogih presuda Suda za ljudska prava, Lazovć je kazao da “Ustav BiH vrvi od diskriminacionih odredbi”

"Svi Bosanci i Hercegovci diskriminirani su, samo na različitim dijelovima teritorije BiH. Odluka Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu ‘Sejdić-Finci’ čeka na realizaciju već osam godina. Potpuno je jasno da ona neće moći biti realizirana sve dok se ne izmjeni sadašnji ustav, jer ta odluka traži da se mijenja izborni zakon. Sadašnji izborni zakon je loš. Na lošem Ustavu proizvode se i loši zakoni. Izborni zakon treba radikalno mijenjati, na način da svi Bosanci i Hercegovci, dakle svaki glasač može birati Srbina i Hrvata i Bošnjaka i kandidata iz reda ostalih, na način da se Predsjedništvo BiH kao najznačajniji državni organ uvede u poziciju odgovornosti prema svakom glasaču i odgovornosti prema državi BiH, odnosno svakom pedlju teritorije”, objasnio je Lazović.

Spomenuo je da je sada praksa da svaki ponaosob član Predsjedništva BiH vodi isključivo računa o svojim nacionalnim i stranačkim interesima, dok interese drugih ignorira.

"BiH je kao cjelina postala čardak ni na nebu ni na zemlji. U takvoj situaciji potrebno je radikalno mijenjati izborni zakon, na način da cijela BiH bude jedna izborna jedinica, na kojoj će građani BiH birati četiri člana Predsjedništva BiH na način da svako od nas može birati i Bošnjaka, Srbina, Hrvata i kandidata iz reda ostalih. To je formula po kojoj BiH treba ići ka građanskoj državi. Mislim da je došlo vrijeme da se konačno i nacionalni naboj i tenzije, pritsci koji nas drže kao taoce već više od 20 godina polako otklanjaju, a da BiH uradi ono što Brisel traži od nas. To su građanski principi, odnosno principi i standardi na kojima funkcionira Europa”, zaključio je Lazović.