Komšić iz NY: Neka Dodik odustane od traženja belaja, ako sebi dobro želi!

U New Yorku zasjeda Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN). Skupštini se sinoć, po našem vremenu, obratio predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić.

Razgovarao: Faruk Vele

Uz ostalo, govorio je o položaju Bosne i Hercegovine, napredovanju naše zemlje na putu euroatlantskih integracija, ali i složenim okolnostima uslijed kojih se obilježava 75. godišnjica postojanja Ujedinjenih nacija.

Komšić u intervjuu za Radiosarajevo.ba, neposredno poslije prijema kojeg je organizirao američki predsjednik Donald Trump, govori o odjecima njegovog obraćanja u UN-u i konceptu građanske BiH, na šta se, također, osvrnuo u svom obraćanju. Osvrće se na susrete sa visokim međunarodnim zvaničnicima u New Yorku, najave ustavih promjenama u BiH, ali i najnovije provokacije iz bh. entiteta RS.

Radiosarajevo.ba: Predsjedniče Komšić, šta ste smatrali važnim posebno naglasiti tokom obraćanja u Ujedinjenim nacijama i kakve ste, da tako kažem, povratne reakcije dobili, eventualno podršku ili zabrinutost u vezi s našom zemljom u toj krovnoj međunarodnoj organizaciji?

KOMŠIĆ: Mislim da sam naglasio sve ono što je u ovome trenutku bitno. Izrazio sam ono što su vanjskopolitički prioriteti Bosne i Hercegovine. Nastavak NATO puta države Bosne i Hercegovine, aspiracija ka članstvu u Evropskoj uniji uz prilagođavanje ustavnih i zakonskih okvira s pravim normama i standardima EU, što podrazumijeva punu jednakopravnost svih građana države Bosne i Hercegovine, na čemu i lično kroz svoje političko djelovanje istrajavam.

Željko Komšić govorio na Generalnoj skupštini UN-a, evo šta je poručio

Na početku razgovora je ukazao na složene okolnosti uslijed kojih se obilježava 75. godišnjica postojanja Ujedinjenih nacija. Ocijenio je da je ova institucija uvijek bila prilika da se nađu rješenja za dešavanja u svijetu. Komšić je podsjetio na probleme koji postoje širom planete Zemlje - ratovi, migrantska i izbjeglička kriza i druge.

Također, naglašena je i privrženost države Bosne i Hercegovine osnovnim ciljevima i intencijama Ujedinjenih nacija, uz naše preporuke po tim pitanjima. Osim toga, na osnovu bilateralnih sastanaka, do ovog trenutka u kojem govorimo, mogu reći da sam zadovoljan podrškom Bosni i Hercegovini u njenim integracionim procesima, naročito onim koji se tiču NATO-a, ali i unaprjeđenja ekonomske saradnje.

Radiosarajevo.ba: Govoreći o euro-atlantskim integracijama u zemlji naglasili ste da su potrebne „one reforme u kojima se zahtijeva izbacivanje i poništavanje postojeće sistemske diskriminacije građana BiH“. Koliko je ovo pitanje posebno važno danas, i to kada se sve više spominje građanska BiH, te na kakve ste odjeke, također, naišli?

KOMŠIĆ: U više presuda Evropskog suda za ljudska prava evidentirana je sistemska diskriminacija građana koju je odmah potrebno otkloniti. Naročito je slikovit primjer slučaja "Zornić", iako se o njemu puno ne govori u javnosti upravo zato što bi provođenje te presude Evropskog suda za ljudska prava istovremeno značilo uvođenje evropskih pravnih normi u ustavni poredak BiH i uvođenje građanskog principa vladavine.

Naravno da je to pitanje važno. Ono je čak usuđujem se reći i suštinsko. S druge strane, ogromna većina članica Ujedinjenih nacija funkcionira na tome građanskom, odnosno civilizacijskom principu, tako da to nikome ovdje nije strano, i naravno da civilizirane države i njihovi predstavnici osjećaju bliskost tome principu na kojemu uostalom funkcioniraju i njihove države.

Osim toga, mi smo kao država upravo zahvaljujući tome građanskom principu i primljeni u Ujedinjene nacije.

Prvog marta 1992. godine pobijedio je građanski princip. Na osnovu toga 22.maja iste godine smo primljeni u Ujedinjene nacije. Dakle, građanski princip i zalaganje za građansku državu BiH niko nije izmislio. To je civilizacijska osnova, minimum minimuma koji je potreban da bi jedna država funkcionirala na demokratskim osnovama.

Ja, i svi oni prije mene koji su se politički borili za građansku državu i nismo toliko bitni. Bitan je princip. Civilizacijski princip. On će pobijediti kad tad. Vjerujem u to. Oni koji se tome protive, protive se principima na kojima funkcioniraju Ujedinjene nacije.

Radiosarajevo.ba: U međuvremenu u BiH su ponovo pokrenuti prijedlozi u vezi s ustavnim promjenama, pa i reaktueliziran davnašnji Aprilski paket. Kako to komentirate? Da li u Americi postoji atmosfera za neki Dayton 2 u BiH, o kojem se govori, ili druga rješenja za BiH?

KOMŠIĆ: Te 2006.godine bila je drugačija politička atmosfera kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Iskreno, danas, zbog niza razloga i geopolitičkih prilika nismo blizu takvoj vrsti atmosfere. To naravno ne znači da takvu atmosferu ne treba graditi, čak nasuprot, mislim da treba, kao što treba dodatno zainteresovati velike sile za BiH.

Radiosarajevo.ba: Imali ste susret s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, kakve dojmove nosite i hoćete li imati novih susreta, te šta od njih očekujete?

KOMŠIĆ: Upoznao sam predsjednika Turske s osnovnim političkim kretanjima u BiH. Razmijenili smo mišljenja po nekim od regionalnih i svjetskih političkih pitanja. Sljedeći sastanak vjerovatno je u Beogradu. Svakako, očekujem da se nastavi i ojača ekonomska saradnja između Bosne i Hercegovine i Republike Turske.

Radiosarajevo.ba: U međuvremenu, u Banjoj Luci smo u utorak svjedočili postrojavanju žandarmerije MUP-a RS, dok Milorad Dodik poručuje da neće odustati od rezervnog sastava policije. Kako vidite te pokušaje militarizacije društva i kamo to vodi?

KOMŠIĆ: Ni mi nećemo odustati da ga na politički i na potpuno demokratski način sprječavamo u proizvođenju kriza, daljnjoj militarizaciji i destabilizaciji. To smo pokazali i onda kada je to najavio pa bio prinuđen da povuče.

Da nisam i nismo reagovali, u tome bi uspio. Danas je, ipak, prinuđen da taj poraz, kao i onaj iz Beograda od prije par dana, šminka postrojavanjem nekakve žandarmerije.

Međutim, grdno se vara ako misli da nekoga time može zaplašiti. Pročitao sam negdje, da su se povodom toga oglasili opozicioni poslanici iz manjeg bh.entiteta, koji pitaju zašto Dodik nije poslao žandarmeriju na Manjaču da obustavi vježbu OS BiH i NATO partnera? Ni to nije dobar pristup.

Nema tu šta ni Dodik ni policija RS-a da se busaju u prsa jer se ne bi baš proslavili. Neka Dodik odustane od traženja belaja. Nije u toj poziciji nimalo. Nadam se da mu je to jasno, ako sebi dobro želi.