Kojović: Bio bi vrhunac apsurda da oni, zbog kojih nema vode, opet dobiju izbore

Kojović koji je zastupnik Naše stranke u Skupštini KS-a, te federalni delegat, prokomentirao je posljednju vanrednu sjednicu Skupštine KS-a, te svakodnevne nestašice vode u Sarajevu.

"A šta možete reći na činjenicu da jedan glavni grad u Europi nema vode u 2017. godini? SDA nam je, između ostalog, ukinula vodu i opet dobila najviše sarajevskih glasova na prošlim izborima. Imamo kantonalnog premijera koji svoju političku karijeru posljednjih par mjeseci gradi napadajući sa skupštinske govornice svoju partiju, koja ga je imenovala na tu poziciju I rukovodstvo ViK-a. Istovremeno, kantonalni odbor njegove SDA daje punu podršku tom istom rukovodstvu I blokira smjenu koju je izglasala Skupština", bio je Kojovićev komentar.

On podvlači da "mi nemamo vode niti smo krenuli u stvarno rješenje tog problema, a konkretan plan nikad nije predstavljen ni Skupštini ni javnosti, isključivo zbog SDA-ovih unutarstranačkih borbi među tenderskim klanovima".

"To je istina, a sve ostale priče o kreditima EBRD-a, debate o malim i velikim cijevima, o spravama za detekciju curenja su jednostavni tehnički problemi odavno rješeni u svijetu i te priče u ovom konkretnom problem imaju istu ulogu kao i hljeb i igre u latinskoj poslovici o zamajavanju naroda", ističe Kojović. 

Radiosarajevo.ba: Zašto ste pokrenuli referendum za preimenovanje naziva Sportske dvorane "Novo Sarajevo" na Grbavici u dvoranu Goran Čengić?

Rat je, kao je što skoro redovno slučaj, pokazao i ono najgore ali i ono najbolje u svim našim  ljudima. Oni najgori, koji su počinili ratne zločine idu ili treba da idu na sud, ali mi smatramo da po onima koji su pokazali herojstvo, onima koji su svoj život rizikovali ili dali da bi spasili drugog zaslužuju da ih poštujemo, da ih ističemo kao primjere, da govorimo djeci "budite kao oni". Jedan od načina da takvim ljudima odamo počast je da adekvatnim javnim lokacijama i ustanovama dajemo imena tih ljudi. Tako da za nas nema ništa prirodnije da se nova sportska dvorana nazove po tom izuzetnom sportisti i velikom , divnom, čovjeku Goranu Čengiću.

Referendum smo pokrenuli jer je propisan općinskim pravilnikom, a riječ je o pitanju koje je važno i tiče se svih nas. To je zaista pitanje za referendum jer glasi, jesmo li se borili za državu u kojoj ćemo odavati počast ljudima kao što je Goran Čengić ili ih brišemo iz kolektivnog sjećanja, jesu li prve žrtve rata u Sarajevu Olga i Suada ili samo Suada, kako se sada ponašaju lokalne vlasti. I na kraju krajeva, koliko će nam puta SDA još opipati puls putem FB statusa prije nego što preimenuju Titovu ulicu.

Radiosarajevo.ba: Čudi li vas relativna tišina pozicije nakon brojnih reakcija i javnosti na odluku Općinskog vijeća?

Ne čudi. Mi svaki dan prisustvujemo političkim igrama koje su nezamislive u demokratskom svijetu. Zastupnici vladajuće većine obaraju zakone koje predlaže njihova vlada. Neki dan smo imali slučaj u Skupštini KS kada se SBB iznenada obrušio na prijedlog svoje ministrice o “historijskom planu reorganizacije zdravstva” za koji su prije par mjeseci glasali.

Svaki SDA političar, pa i članovi vladajuće SDA većine u tom općinskom vijeću, računa na to da će njegov skandal u javnosti trajati samo dok se ne pojavi neki novi, još drskiji, još iritantniji i da će njegov biti zaboravljen. Historija izbornih rezultata ne neki način potvrđuje da su u pravu i ako se to dogodi i 2018. onda će biti teško dovesti u pitanje njihovo pravo da nakon tih izbora dovrše posao koji su započeli ranih 90-tih a to je podjela BiH na tri siromašne, srednjovjekovne, etničke države sa grandioznim, romantiziranim, mitovima o samima sebi.

Radiosarajevo: Kao federalni delegat, kako biste opisali djelovanje pozicije u FBiH u ovoj godini?

Tamo se najbolje vidi da SDA I HDZ nisu političke partije nego udruženja “snalažljivih” ljudi koji sanjaju o brzom, blještećem bogatstvu bez puno znanja i truda i nije im ni nepoznata ni mrska teritorija s druge strane zakona. Nemoguće je da ozbiljna politička partija, koja se samoprozvala promotorom europskih vrijednosti, misli da se kladionice i zarada na kladionicama ne trebaju oporezivati. To je za jednu političku partiju, u Europi, u 2017, nemoguće. Ili da partija koja tvrdi da zastupa Bošnjake bude protiv zakona o zabrani negiranja genocida, ratnih zločina i Holokausta.

Jer to je jedino objašnjenje onoga što smo vidjeli u ovom mandatu. Federalna ministrica finansija, koju je, moram li reći imenovao HDZ, predlaže Zakon o PIO-MIO. Delegati HDZ potom obaraju taj zakon u Domu naroda. I od mene se očekuje da HDZ tretiram kao politički profilisanu stranku. Ako se ljudi u političkoj partiji ne okupljaju zbog toga što dijele isti ili sličan svjetonazor i vrijednosti šta ih onda okuplja i motivi[e da se organizuju?

Radiosarajevo.ba: Kako onda ocijenjujete njihov rad?

Oni zakonski prijedlozi, govorim o najvažnijim elemntima reformske agende, koje nisu zaustavili upravo pripadnici vladajuće većine oborio je Ustavni sud, što je poražavajuće posebno s obzirom na činjenicu da su prilikom usvajanja upozoreni da je zakon koji usvajaju neustavan. Ali da bi ste ocijenili rad i Vlade i vladajuće parlementarne većine ne morate se oslanjati na utiske, pogotovo ne na moje, ja sam, prirodno, subjektivan, prirodno, nego na brojeve, ekonomske indikatore. A oni kažu da umjesto tri posto kako je Vlada rekla da će biti naš BDP raste manje od dva posto. Zapravo, ako izuzmemo kopanje kamenja i rude, umjetnost, zabavu i rekreaciju, koje su jedine privredne oblasti u rastu, realni sektor, obrada i proizvodnja su u padu i mi smo ili na putu ili smo već u novoj ekonomskoj recesiji.

To je, dakle, rezultat rada ove Vlade, a ujedno i njihova objektivna ocjena. Da bismo imali privredni rast koji će građani osjetiti u svojim kućnim budžetima, moramo imati konzistentan rast od pet i više posto i država se mora pojaviti kao inicijator i investitor u velikim infrastrukturnim projektima a da bi država bila u mogućnosti to uraditi mora smanjiti javnu neproduktivnu potrošnju i povećati domaća I strana investiciona ulaganja.

Javnu potrošnju, odnosno, tretiranje budžeta i javnih preduzeća kao alatki za očuvanje socijalnog mira I finansiranja svoje glasačke mašine neće smanjiti, a korupcija i politika sukoba i tenzija odbija investitore.  

Radiosarajevo.ba: Možete li prokomentirate nove prijetnje Milorada Dodika o "neposluhu" kada je riječ o Sudu i Tužilaštvu, izrečene nakon presude Naseru Oriću?

Uvijek izbjegavam komentirati sudske presude jer mislim da da bi takvo ponašanje svih političara bilo dobro za cijelu BiH I sve njene građane. Što se tiče Dodikovog, po ko zna koj put, poziva za napuštanje državnih insititucija… Kažu da kad čovjek u ruci ima samo čekić svaki mu problem izgleda kao ekser.

Dodik je došao i održao se na vlasti sve ove godine stalnom promjenom političkih stavova, idući linijom manjeg političkog otpora, trčeći za glasovima ljudi koji osim nacionalističkog busanja I spremnosti da za njihovu zabavu pjevaš pod šatorima ne zahtijevaju puno od svojih političkih lidera. Istrošio je sve političke pozicije od probosanskog socijaliste pa do radikalnog nacionaliste.

Jedino što mu je ostalo da pokuša kako bi sačuvao svoju neobjašnjivo stečenu imovinu i slobodu je da proda glasačima 2018. svoje snove o otcjepljenju RS-a i ujedinjenju sa Srbijom. Uvjeren sam da je sve više građana RS-a svjesno da je BiH, sa svim svojim prošlim i aktuelnim problemima, njihova domovina, i njihova država i da dijelimo ne samo prošlost i kulturu nego i da nas veže osjećaj zajedničke sudbine.