Kakvu nam poruku šalju akademici: Bosna (cijela) u tri dijela

U Mostaru je ove sedmice održana Godišnja skupština Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini (HAZU BiH), svojevrsne intelektualne okosnice HDZ-a BiH i udruženja Hrvatski narodni sabor (HNS) u BiH.

Saradnja hrvatske, bošnjačke i srpske akademije znanosti na zavidnom nivou, poručeno je sa ovog skupa.

"Najmlađa smo akademija u BiH, koja pripada najmalobrojnijem narodu, ali je povijest pokazala da znanost i umjetnost ne poznaju male i velike nego uspješne i neuspješne. Osim Akademije nauka i umjetnosti BiH imamo i tri akademije konstitutivnih naroda, ANU RS je utemeljena 1993. godine, BANU 2011. godine i HAZU BiH 2014. Ove akademije nisu nacionalističke s negativnom konotacijom, kako se ponekada može čuti, nisu protiv cjelovitosti BiH niti su protiv njenih naroda i građana", rekao je predsjednik HAZU-a Mladen Bevanda.

Trending

'Mi smo sada prepušteni Bogu': Jeftini izvoz za Srbiju raste, kao i cijene za domaće građane

HAZU i BANU: "Sporazum dvije akademije"

Pored akademije nauka RS (ANU RS), svojevrsne ispostave zloglasnog beogradskog SANU čiji Memorandum 2 se, po nekima, upravo dovršava u Bosni i Hercegovini, zanimljivo je da je ovaj skup svojim prisustvom podržao i Mehmed Akšamija, predsjednik Bošnjačke akademije nauka (BANU), što nije mnogo primijećeno u Sarajevu.

Naime, nekoliko dana prije ove skupštine potpisan je sporazum između HAZU i BANU.

"Veoma smo radosni što smo prije nekoliko dana potpisali sporazum o trajnoj kulturnoj suradnji s Bošnjačkom akademijom nauka i umjetnosti (BANU)", kazao je Josip Muselimović, glavni tajnik HAZU-a.

U prisustvu lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića kojeg, primjerice, Stjepan Mesić, Vesna Pusić i drugi predstavnici demokratske Hrvatske nazivaju "razbijačem BiH", zajedno s Dodikom, Akšamija je rekao da "HAZU i BANU nemaju za cilj promociju jedne nacije nauštrb druge, već da im je namjera promocija bh. patriotizma" s naglaskom "na prirodna i legitimna prava Bošnjaka i Hrvata u etničkom i nacionalnom smislu na načelima jednakopravnosti i međusobnog uvažavanja i povjerenja".

On se osvrnuo i na "sporazum dvije akademije".

"Sve vas želimo smatrati zajedničkim prijateljima, što smo iskreno ovjekovječili potpisivanjem sporazuma o suradnji između naše dvije akademije. Poznata je činjenica da su i Hrvati i Bošnjaci bili jedini u okruženju onemogućeni da imaju svoju najvišu znanstvenu i kulturnu ustanovu. Potpisivanjem ovoga sporazuma pokazujemo da naša osnivanja nisu neka puka intelektualna avantura i puka igra klerika i lenjinista kako se nekada govorilo", rekao je tom prilikom Akšamija.

Sve je to smiješkom ispratila i europarlamentarka Željana Zovko koja je samo nekoliko dana ranije, upravo u "duhu međusobnog uvažavanja i povjerenja", u europskim okvirima pokušala politički zloupotrijebiti jedan sramni incident u Sarajevu koji je policija, srećom, brzo rasvijetlila, tražeći, i to vrlo tendenciozno, da se obrati pažnja "na one Hrvate, kršćane i europske građane u Bosni i Hercegovini koji se ovih dana još uvijek boje otvoreno slaviti Božić". Takva reakcija, naravno, izazvala je brojne reakcije građana i javnosti.

"Ne možete ubiti Božić, ne možete ubiti ljude", poručila je, valjda Sarajevu, Zovko sa govornice EP.

Na kraju ovog "znakovitog skupa" okupljenima se obratio i akademik Čović, istaknuvši kako "tri akademije koje se vežu uz tri konstitutivna naroda", svojim partnerstvom mogu učiniti puno toga i doprinijeti očuvanju vrijednosti koje tri naroda u BiH baštine.

"Veselim se svakom našem uspjehu, a kroz zajedničko djelovanje u proteklih sedam godina ostvarili smo mnoge ciljeve koje smo zacrtali, ali i dalje moramo raditi na očuvanju hrvatskog identiteta u BiH", rekao je Čović tom prilikom.

Vezivanje barjaka

O saradnji srpske, bošnjačke i hrvatske i akademije i porukama iz Mostara za portal Radiosarajevo.ba govori akademik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), prof. dr. Slavo Kukić.

"Svojedobno sam na slično pitanje ironično uzvratio da je BiH, sudi li se po broju akademija u njoj formiranih, bogatija od mnogih, od nje desetinama puta i većih i višestruko razvijenijih zemalja. U stvarnosti, međutim, nemam ništa protiv svih tih akademija. Uostalom, jedna Rusija ih ima na stotine pa se zbog toga nitko ne uzbuđuje. Problem je, međutim, što Rusija ima samo jednu državnu, Rusku akademiju znanosti i umjetnosti i što tu činjenicu poštuju svi ostali. U BiH se, nažalost, ANUBiH pokušava osporiti na sve moguće načine usprkos činjenici da je i Daytoskim sporazumom tretirana kao državna institucija koja se ne dovodi u pitanje, a da prema njoj oni koji svakodnevno pozivaju na poštivanja tog istog sporazuma postupaju kao prema instituciji iz vremena bivše Jugoslavije koja ne odražava i volju i duh postratnog vremena", kazao je Kukić.

U prilog tome, dodaje Kukić, svjedoči i uporno odbijanje da se ANUBiH uvede u registar institucija BiH usprkos čak i nalog Ustavnoga suda naše zemlje, o spremnosti da ju se financira na način koji je u Evropi i svijetu uobičajen da se i ne govori.

"Problem je, potom, što se dio tih akademija tretira jedinim 'legitimnim' oblikom ispoljavanja i nacionalnog identiteta triju bh. naroda – a što, među inim, proizlazi i iz poruka upućenih s godišnje skupštine od prvih ljudi i HAZU BiH i BANU. A takve poruke su višestruko problematične. Jer, njima se, ako dobro razumijem, na identičan način kako to čine i etnonacionalističke filozofije, u pitanje dovodi ANUBiH, ne samo kao najviša znanstvena, nego i kao identitetska institucija. S druge strane, poruke s godišnje skupštine neodoljivo, ako dobro razumjeh ono što na njoj reče prvi čovjek BANU, asociraju na vezanje barjaka u predizbornoj kampanji 1990. godine – a danas je i više nego očigledno čime je ono u sferi politike i završilo", komentirao je Kukić za Radiosarajevo.ba.

Među najcitiranijim u svijetu

No, dodao je, sve to će, prije ili kasnije, ostati samo dio kulture sjećanja – i bukvalno ništa više.

"A ANUBiH će nastaviti djelovati kao vrhovna znanstvena institucija koja može biti na ponos ovoj zemlji. Jer, ona je i danas izraz bosanskohercegovačke šarolikosti, ali i pokazatelj kako se u znanosti, u uvjetima čak i onima u kojima djeluje – u kojima su protiv nje mnogi etnonacionalistički bukači, u kojima se uporno odbija njezino uvrštavanje u institucije koje se financiraju iz državnoga proračuna i slično – mogu postizati svjetski rezultati. A evo jednog kojeg u pitanje dovoditi ne može nitko. Čak 12 članova ANUBiH je među dva posto najcitiranijih svjetskih znanstvenika, što je nedavno objavljeni podatak i na ponos je i ANUBiH i BiH kao zemlji s jedva kojim milionom stanovnika", zaključio je Kukić.

Dok se Bosna i Hercegovina suočava sa najtežom krizom od rata, dok se otvoreno prijeti njezinim institucijama i nasrće na njezinu državnost, a svi počinju "igrati otvoreno", sudeći po porukama akademika "nacionalnih akademija" kao da se pomalo približavamo onoj čuvenoj rahmetli Bahrudina Kaletovića:

"Oni hoće da se odcijepe, a mi im kao ne damo".