Kako se na legalan način vrši naplata dugova u BiH

Dugovi su svakodnevnica građana Bosne i Hercegovine, pogotovo ako imamo u vidu da prosječna plata ne pokriva osnovne troškove.

Prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, krediti građanima su u drugom mjesecu ove godine iznose oko 9,3 milijardi konvertibilnih maraka ili za oko 600 miliona KM više nego u godini ranije.

Ali nisu to jedina dugovanja i zaduživanja koja građani Bosne i Hercegovine imaju, no, šta se radi kada se dug odnosno potraživanje više ne može naplatiti. Mnoge kompanije tada posežu za kompanijama za posredovanje pri naplati duga, što je zvanična djelatnost u Bosni i Hercegovini, a prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, na području F BiH posluje 11 kompanija, dok ih je samo u Sarajevu smješteno sedam.

Legalan proces

Kada i pomislite na naplatu dugovanja, sigurno ćete pomisliti na klasične zelenaše koji nasilnim putem pokušavaju da naplate dug, ali u ovom slučaju radi se o kompanijama koje za određeni procenat od dugovanja naplate potraživanje koje kompanije ne mogu da naplate.

„Pojednostavljeno, ako neka kompanija ima nagomilana potraživanja, a nema novca da nastavi daljnje poslovanje, onda se ona okreće kompanijama koje u njeno ime naplaćuju potraživanja od treće strane uz naravno, određeni procenat. Cijeli proces je kompletno legalan“, kazao je za Radiosarajevo.ba Admir Čavalić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Tuzli.

Upravo ovakvim putem prodan je hotel Holiday, koji je prodan na aukciji kompanije „Heta d.d.“, a koja se bavila upravo naplatom potraživanja koje je za sobom ostavila austrijska Hypo grupa. Heta se bavila naplatom svih dugova, odnosno naplatom svih potraživanja koje je za sobom ostavila Hypo grupacija.

Bh. kompanije, koje su poslovale u ratnim područjima na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi također su koristile usluge ovakvih kompanija koje su u njihovo ime naplaćivale velike dugove koji su ostali nagomilani, nakon ratova koji su izbijali na tim područjima.

Primjeri u BiH

„Kompanije koje su poslovale u Libiji koristile su usluge kompanija iz Londona i Pariza kako bi vratili određen dio novca koji bi im, da to nisu uradili, propao“, kaže Čavalić, dodavši da je naplata potraživanja nešto najnormalnije u poslovnom svijetu.

U jednoj od kompanija koje smo kontaktirali za potrebe pisanja ovog članka kazali su nam da su njihovi klijenti uglavnom kompanije koje imaju nenaplaćena potraživanja, ali i osiguravauće kuće iz inostranstva.

„Naši klijenti su kompanije različitih djelatnosti kojima duguju druge kompanije tj. njihovi klijenti sa kojima sarađuju. Pored domaćih angažuju nas i strane kompanije a najviše strane osiguravajuće kuće koje su osigurale potraživanja bosanskohercegovačkih ali i stranih kompanija“, kazali su nam iz firme Prokolekt.

Pored naplate potraživanja, kako kažu, bave se i procjenom boniteta, monitoringom i poslovnim informacijama na tržištu BiH.

„Naplaćujemo dospjela potraživanja na prijateljski i legalan način tj. prema standardima po kojima rade sve evropske i svjetske agencije za naplatu. Mi smo outsourcing za kompanije koje nas angažuju. Naši klijenti se fokusiraju na svoju osnovnu djelatnost i strategije, a nama prepuštaju brigu o njihovim potraživanjima što sve doprinosi uštedi njihovih troškova i vremena“, kazali su nam iz kompanije Prokolekt.

Kako smo to ranije i kazali, nijedna naplata dugovanja, ona koja se vrši ovim putem, ne vrši se dolaskom na adresu, ali ni telefonskim putem.

„Mi nismo „call centar“ niti otkupljujemo potraživanja nego posredujemo u naplati dospjelih a nenaplaćenih potraživanja gdje imamo individualan pristup svakom dužniku. Najčešće komuniciramo pismenim i telefonskim putem. Ako je problem komplikovan i ne može se riješiti pismenim/telefonskim putem onda dogovaramo sastanak na kojem će prisustvovati obje strane i mi kao posrednici u rješavanju problema. Nikada ne idemo na adresu dužnika bez prethodnog dogovora tj. nenajavljeni“, obasnili su nam iz Prokolekta.