Jovan Divjak povodom Dana državnosti: BiH se voli, onako kako se voli majka
O značaju tog datuma, jednog od najvažnijih datuma u historiji naše zemlje, za portal Radiosarajevo.ba govorio je penzionisani general Armije BiH Jovan Divjak.
"To je naša historija, historija koja je nažalost prekinuta. Te 1943. godine, održano je prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić-Gradu na kojem je donesena odluka o obnovi državnosti BiH koja je izgubljena 1463. godine kada je potpala pod upravu Otomanskog carstva.
Principe koji su postavljeni tada, nažalost većina u BiH ne prihvata, pa jedni slave jedan datum, drugi neki drugi. Nema više zajedničkog obilježavanja. A treba se prisjećati i ne dozvoljavati da nas domaći i strani faktori sputavaju da prihvatimo ono što je određeno i 1943. godine, ali i 1992. godine", kaže Jovan Divjak.
Upravo je svečanim programom i predavanjem generala Jovana Divjaka u Studentskom domu "Izvor nade" prije dva dana obilježen 25. novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine gdje je mladima u vrlo inspirirajućem ozračju pokušao prenijeti značaj ljubavi prema domovini i načinima njenog iskazivanja.
Pitali smo ga, kako se voli BiH?
"Onako kako se voli majka, kako se voli porodica, poezija... Ljubav o domovini se uči prvo u porodici, zatim kroz školu, kroz iskazivanje ljubavi prema klubu, kolektivu. Ono što dolazi iz porodice to bi trebala da preuzima i proširuje škola.
Nažalost, neke naše škole ne spajaju, već uče da je u BiH bio građanski rat, a ne spominje se genocid. Takva priča ne vodi pomirenju. Pogotovo nakon presude Ratku Mladiću, gdje se još uvijek u vladi RS-a insistira da je njegova kazna osuda naroda, a ne zločinca. Upravo to pokazuje svu politiku nacionalista koji su bili za rat u BiH", zaključuje Divjak.
Zasjedanje ZAVNOBiH-a, kojem su prisustvovali istaknuti predstavnici Srba, Hrvata, Bošnjaka i nacionalnih manjina, definiralo je BiH kao jedinstvenu i nedjeljivu državu u kojoj će svi narodi imati ista prava, odnosno da BiH neće biti "ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska", zbratimljena zajednica svih njenih naroda.
Zaključci sa zasjedanja ZAVNOBiH-a potvrđeni su i nekoliko dana kasnije na Prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu, a nakon oslobođenja 1945. godine, Bosna i Hercegovina je dobila grb i zastavu, koji su bili njeni simboli sve do 1992. godine.
Referendumom za nezavisnost održanom od 28. februara do 1. marta 1992. godine u skladu sa standardima međunarodne zajednice, BiH je obnovila svoju nezavisnost i od 20. maja 1992, postala je ravnopravnom članicom UN-a, kada je i postavljena zastava s ljiljanima ispred sjedišta UN-a na East Riveru u New Yorku.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
