Javni servis BiH: Kolaps bez urgentne pomoći

Prema njenom završetku istaknuto je da je donesen niz zaključaka, koji će biti finalizirani do sljedeće sedmice, i u kojima se poziva na urgentnu pomoć, jer će u suprotnom Javni RTV servis BiH doživjeti finansijski kolaps.

Tokom konferencije razgovaralo se o finansijskim, pravnim, etičkim i drugim izazovima sa kojima se javni servis BiH suočava, a kao rezultat dvodnevnog rada nastale su 23 preporuke, koje će početkom naredne sedmice dobiti finalni oblik i biti proslijeđene svim relevantnim institucijama u BiH, ali i evropskim.

“Dužan sam reći nešto što nije uobičajeno, a to je kako se kolege iz različitih medija u BiH odnose prema ovom problemu. To je veoma ohrabrujući element, ispostavilo se da ljudi još ne shvataju šta je to javni servis, pa se tako odnose prema TV pretplati. Zahvaljujući drugim medijima ta problematika je dobro prezentovana javnosti“, kazao je Boris Bergant, konsultant i bivši predsjednik EBU, te dodao:

“Konferencija bila je demonstracija partnerstva različitih, ali i srodnih organizacija i udruženja civilnog društva u borbi za spašavanje Javnog servisa BiH. Učesnici koji su ova dva dana diskutovali bili su ljudi koji poznaju situaciju, čak i političari. Raduje me i to da se o nekim stvarima koje su već godinama latentne na konferenciji otvoreno govorilo, pa čak i o temama kao što su uplitanje politike u uređivačke odluke javnog servisa.“

Bergant je kazao i da oni koji su se do danas krili, ne mogu uzeti neki od modela kako je riješeno pitanje javnog servisa iz inostranstva, te da bi to trebala biti samo pomoć da se uporedi situacija, ali nikako da se samo kopira, jer BiH, kao i ostale zemlje, ima svoje specifičnosti.

Marko Filli, član Izvršnog odbora EBU-a, naglasio je da je dug Javnog servisa BiH prema ovoj instituciji najmanji problem, te da se način njegove isplate veoma lako može dogovoriti.

“U Evropi nije prihvatljivo da imamo zemlju bez javnog servisa, jer je on temelj demokratije i na njemu se dešavaju otvorene debate, tako se provode i reforme. EBU sve to podržava, tu smo da pomognemo i da u BiH ostane jak i stabilan javni servis“, rekao je Filli.

Radka Betcheva, rukovoditeljica Odjela za odnose članica EBU-a, pokušala je ukratko objasniti koje su najvažnije preporuke iz zaključaka konferencije.

“Bili smo vrlo zabrinuti zbog teške situacije javnog servisa u BiH, ali smo vrlo ohrabreni solidarnošću društva, interesovanjem građana, solidarnošću medija, koja se rijetko dešava. Profesionalna diskusija tokom dva dana, također, je ohrabrujuća. Predstavnici izvršne vlasti, medijskog društva, parlamentarci, svi su bili konstruktivni i pozitivni da se nađe rješenje krize u JS BiH. Došli smo do  zaključaka sa 23 tačke. Neću sve prenijeti, ali najbitnije je da istaći da je javni servis neophodan za društvo u BiH, demokratiju, osjećaj da svi zajedno stvaramo jednu naciju kroz zajedničke filmove koje gledamo, pjevamo zajedničke pjesme i jedemo zajednička jela. Javni servis upravo ima tu misiju. Svi su se složili da je neprihvatljivo da se dozvoli da se sruši taj sistem i da ga nema u BiH. To je neprihvatljivo zbog ambicije BiH da uđe u Evropsku uniju, zbog imidža na međunarodnoj sceni, pa čak i zbog privlačenja stranih investitora“, naglasila je Betcheva.

Dodala je i da su se svi složili da je neophodno da se preduzmu mjere da se riješi kriza u JS BiH. Mjere su podijeljene na tri dijela, urgentne, srednjoročne i dugoročne mjere.

“U urgentnim mjerama ulogu imaju svi, civilni sektor da mobilizuje auditorij i društvo da nađe servis koji odgovara njihovim potrebama. Bitno je da se stvori grupa koja će nadgledati realizaciju urgentnih mjera, te da one budu dostavljene svim relevantnim institucijama. Finansijska injekcija je važna, da se ne dozvoli zatvaranje JS BiH. Srednjoročni plan podrazumijeva reforme JS BiH. Bolja harmonizacija zakona na državnom i entitetskom nivou, da se usklade i da se stvore uslovi za jedan nezavisni i dobro finansirani javni servis. Dugoročne mjere su strategija koja je neophodna zbog toga kakav će servis građani BiH imati, a to je da bude profesionalan, kredibilan i koji zadovoljava sve potrebe naroda u BiH“, smatra Betcheva.  

Jedan od organizatora konferencije bilo je Udruženje BH novinari, a predsjednik Marko Divković izrazio je nadu da BiH gašenjem javnog servisa neće doživjeti neviđenu sramotu.

“Stav Udruženja BH novinari se možda malo razlikuje od stava međunarodnih institucija. Ono što udruženje predlaže i inicira jeste da BiH treba politički neovisan, profesionalno kredibilan, funkcionalan i ekonomski održiv RTV sistem. Nužna je njegova tehnička opremljenost, odnosno digitalizacija, jedino takav RTV servis može ispuniti sve zahtjeve sada i u budućnosti, pa i onaj vezan za pokretanje četvrtog kanala na hrvatskom jeziku. Bez toga sve što smo radili neće imati nikakvog smisla. U slučaju najgoreg scenarija cijela medijska zajednica u BiH će to osjetiti, a BiH će doživjeti neviđenu sramotu. Nadamo se da nećemo preći taj prag“, iznio je svoje mišljenje Divković.

Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a, zahvalio se svim učesnicima konferencije, a posebno predstavnicima evropskih institucija koji su još jednom izrazili podršku BHRT-u.

“Sigurno je da su ove relevantne međunarodne institucije koje zajednički nastupaju u budućnosti, snaga koju u BiH niko neće moći da zanemari. Nadam se da ova konferencija neće biti jedna u nizu onih koja neće donijeti ništa. Ohrabren sam nakon ova dva dana i siguran sam da će se poruke u zaključcima čuti u Parlamentu BiH, organima izvršne vlasti, tako i u važnim evropskim institucijama. I dalje ćemo imati pažnju Evropskog parlamenta, Vijeća Evrope, EBU-a, Evropske federacija novinara i svi će tražiti da domaće vlasti osiguraju uslove za postojanje javnog servisa BiH. S druge strane na nama je da uradimo reformu BHRT-a, ali prvi zadatak je finansijska pomoć, kako BHRT, a potom i druga dva emitera ne bi doživjeli finansijski kolaps. Stoga upućujemo poziv domaćim vlastima da to ne dozvole, jer bi posljedice bile nesagledive“, zaključio je Karamehmedović.

Konferenciji su prisustvovali predstavnici parlamenta, vlada, međunarodnih organizacija, institucija i ambasada, kao i eksperti koji su razgovarali o mogućim rješenjima krize i o adekvatnoj primjeni standarda Vijeća Evrope i Evropske unije.

Konferencija se održava u zgradi BHRT-a, a organizovana je u suradnji s EBU (European Broadcasting Union), Vijećem Evrope, OSCE-om, Evropskom federacijom novinara (EFJ) i Medijskom organizacijom jugoistočne Evrope (SEEMO).