Ivo Andrić opet dobio svoje prepoznatljive naočale: Šta je s knjigom i olovkom?
Skulptura Ive Andrića u Travniku dobila je nove prepoznatljive naočare.
Nakon što je u posljednjih nekoliko dana skulptura ostala bez naliv pera, bilježnice i naočara, uvidom u snimke videonadzora utvrđeno je da su za to "odgovorni" mališani koji uglavnom iz radoznalosti skulpturu dirali, čupali, penjali se i slično, napisali su iz Gradske biblioteke Travnik.
Naime, iako koncipirano da omogući fotografisanje prolaznika, ovo umjetničko djelo zahtijeva određenu pažnju i to prije svega roditelja i odraslih kako se ovakvo što ne bi ponavljalo.
U ovom dijelu BiH jutros izmjereno minus 17: Stigla i prognoza do četvrtka - evo kad se vraća kiša
Iz travničke biblioteke su poručili da će o vlastitom trošku zamijeniti oštećene dijelove, ali da će ubuduće snimke video-nadzora, uz zahtjev za naknadu štete, proslijediti nadležnim policijskim tijelima, pišu Nezavisne.
Kratka biografija Ive Andrića
Ivo Andrić je jedan od dva nobelovca rođena u Bosni i Hercegovini.
Ivo Andrić rođen je 9. oktobra 1892. godine u Docu na Lašvi (opština Travnik). U mladosti piše pjesme i meditativnu lirsku prozu (Ex Ponto, 1918, Nemiri, 1920). Tu sklonost njegovao je trajno, o čemu svjedoči posmrtno objavljena knjiga zapisa Znakovi pored puta.
No, univerzalnu književnu veličinu i svjetsku priznatost Andrić je ostvario svojim proznim opusom, kojemu na početku stoji pripovijetka Put Alije Đerzeleza (1920). Nastavlja se nizom pripovjedačkih zbirki, te romanima Travnička hronika (1945), Na Drini ćuprija (1945), Gospođica (1945), Prokleta avlija (1954), Omer-paša Latas (1976, posmrtno)...
Svijet Andrićevih proza usudno je povezan s Bosnom. "Sve moje je iz Bosne" tom preciznom rečenicom Andrić je sam najbolje objasnio način na koji je Bosna, "zemlja mrke ljepote", u središtu njegovog književnog mikrokozmosa. A, poput drevnih zadužbinara, o kojima je pisao u svojim pričama, on je svoju vezanost za Bosnu pokazivao i na drugi način.
Osvojio je Nobelovu nagradu za književnost 1961. godine. Novac koji je dobio, od Nobelove nagrade, odlučio je pokloniti za unapređenje bosanskohercegovačkog bibliotekarstva.
Preminuo je 13. marta 1975. godine u Beogradu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
