Intervju | Adnan Kapo: Vjerujem da će BiH dobiti "zeleno svjetlo" iz EU!

Možda to ne možemo percipirati u ovom trenutku u dovoljnoj mjeri, ali prilično je jasno da svjedočimo velikim geopolitičkim promjenama u međunarodnom sistemu, te da bi se u narednih pet godina moglo doći do preslagivanja slike svijeta. To će se, jasno, reflektirati i na našu Bosnu i Hercegovinu.  

Razgovarao: Faruk Vele

Svjesni smo da na domaćoj sceni, uslijed banalizacije medija, te pod utjecajem društvenih mreža, dešava nešto što bismo mogli nazvati informativnim paradoksom - što više saznanja imamo, sve manje znamo. Razlog toga je, uz ostalo, multipliciranje sadržaja, ali i odsustvo dobrih analiza i pokušaja da se razumiju procesi koji su u toku, ali i oni koji će se odvijati u bližoj i daljoj budućnosti. Zato je pojava think-tank organizacija i instituta poput IGES-a, značajna činjenica.

Trending

Zmija "visi" s drveta na poznatom šetalištu u BiH

Direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost Adnan Kapo koji za portal Radiosarajevo.ba govori o Bosni i Hercegovini u "čudnim vremenima" koja su pred nama. Diplomirao je političke nauke na Državnom univerzitetu u Arizoni, a magistrirao je ekonomiju na Univerzitetu u Delawareu.

Posjeduje bogato iskustvo na polju politike, medija i menadžmenta. Radio je kao savjetnik za ekonomiju i vanjsku politiku predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Harisa Silajdžića u mandatu od 2006. do 2010. godine. Nakon toga je bio na poziciji savjetnika za ekonomska pitanja i Ujedinjene nacije ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Posije iskustva sticanih u međunarodnim odnosima, bio je i direktor Investicijske grupe sa najznačajnijim ulaganjem u Bosni i Hercegovini. Pored diplomatije i poslovnog sektora, radna iskustva je sticao i u polju bankarstva radeći za Wells Fargo Bank u Sjedinjenim Američkim Državama, koja spada među 10 vodećih komercijalnih banaka u svijetu.

Izazovi multipolarnog svijeta

Radiosarajevo.ba: Gospodine Kapo, Institut na čijem ste čelu nedavno je organizirao dijalošku sesiju na temu "Nemirni svijet i refleksije na Balkan". S tim u vezi kako biste ocijenili "poziciju BiH u nemirnom svijetu"? Pogotovo jer se govori o veoma nestabilnom vremenu koje je pred nama, najmanje u narednih pet godina?

13.02.24. 09:30

Čović i Dodik govore jedno, a EU drugo: Koji zakoni su zaista potrebni za otvaranje pregovora s EU?

Kapo: Teško je predvidjeti koliko će trajati globalna nestabilnost kojoj svjedočimo. Važno je razumijevati ta kretanja da bi poziciju Bosne i Hercegovine vidjeli jasnije u tom nemirnom svijetu. Živimo u vremenu kada se pokušava mijenjati svjetski poredak u kojem je euroatlantski svijet, na čelu sa SAD-om, imao apsolutnu domonaciju.

Trenutno je ta dominacija, ili tzv. unipolarni svijet, pred izazovom zbog pokušaja drugih sila, prije svih Rusije i Kine, da se uspostavi multipolarni svijet sa više ujednačenih centara moći. Bosna i Hercegovina se nalazi duboko u pozadini Evropske unije i NATO-a, tako da teško može doći do promjene tih činjenica. Proces integracija BiH u euroatlantsku porodicu država je usporen jer antieuropske i anti-NATO politike u regiji vjeruju da može doći do promjene odnosa snaga na svjetskoj sceni, te da u tom slučaju postoji mogućnost da se Balkan integriše u neki drugi "svijet”, npr. euroazijski.

Uloga Jamesa O’Briena

Radiosarajevo.ba: Šta vidite kao ključne izazove pred BiH?

Kapo: Ima ih mnogo, ali je najveći izazov sačuvati stabilnost i nastaviti proces integracije u NATO i Evropsku uniju. Dolazak pod kišobran kolektivne zapadne sigurnosti najbolji je garant stabilnosti BiH u okruženju koje još uvijek ne uvažava BiH kao ravnopravnog partnera. Hrvatska ne poštuje institucije BiH ni sve njene predstavnike, dok Srbija otvoreno podržava politiku koja prijeti odcjepljenjem jednog dijela teritorije Bosne i Hercegovine. Ako bi BiH postala članica NATO-a i Evropske unije, takve opasnosti bi prestale, jer unutar tih saveza, nema mogućnosti mijenjanja granica, niti prijetnji sličnih onima koje BiH svakodnevno trpi. 

Radiosarajevo.ba: Jučer je usvojen Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti što je jedan od uvjeta davanja "zelenog svjetla" BiH za dobijanje datuma za početak pregovora sa EU. Mislite li da ćemo dobiti "zeleno svjetlo"?

Kapo: To je pozitivan znak koji ukazuje da oni koji su do sada blokirali ispunjavanje uslova, ipak uviđaju da alternativa ne postoji. Pokušaj nametanja političkih tema koje EU ne traži od BiH, predstavljalo je ucjenu koja do sada nije urodila plodom. Ako se vratimo nekoliko mjeseci unazad, uočljivo je da se dolaskom novog pomoćnika državnog sekretara SAD-a Jamesa O’Briena, koji odlično poznaje prilike u BiH i na Balkanu, stvari počinju kretati u pozitivnom smjeru. Inteziviran je dijalog na relaciji Washington - Brisel, a onda je uslijedila serija posjeta Sarajevu na visokom nivou. Usvajanje pomenutih zakona rezultat je novog pritiska i odlučnijeg pristupa pa je za očekivati da dobijemo zeleno svjetlo. 

02.02.24. 14:32

James O'Brien održao govor na FPN-u u Sarajevu i žestoko kritikovao Dragana Čovića i Milorada Dodika

Šansa koju ne smijemo propustiti

Radiosarajevo.ba: Oprostite, da budemo precizniji, hoće li BiH uspjeti napraviti iskorake prema EU ovog proljeća i šta bi značilo dobivanje datuma, odnosno izostanaka početka pregovora s EU?

Kapo: Vjerujem da hoće, jer usvajanjem Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, kao i usvajanje Odluke za otpočinjanju pregovora sa Frontex-om govori nam da niko nema hrabrosti da zaustavi taj proces. Uskoro ćemo vidjeti da li griješim, ali tako iščitavam dosadašnje poteze. U slučaju da propustimo ovu priliku, mislim da bi došlo do teških političkih posljedica za one koji su krivci za neispunjavanje zadatih obaveza.

Radiosarajevo.ba: Kako inače gledate na politiku Brisela prema BiH i u kojoj mjeri će se na istu u skorijem vremenu odraziti sve očitije jačanje desnice, pa i on krajnje, u europskim društvima?

Kapo: Ta politika je imala razne faze, i dio je ukupne evropske politike proširenja. Mislim da su napravljene određene greške prema Zapadnom Balkanu, a posebno prema BiH, jer se nije uzimalo u obzir sve ono što je BiH preživjela tokom agresije.

Smatram da je pogrešno i kontraproduktivno gledati na sve političare i sve stranke unutar BiH na isti način, i ponavljati poruke kako se strane trebaju dogovoriti.

Uvjeren sam da više od 70 posto građana BiH podržava članstvo u EU, ali je ta volja blokirana sa samo 7 posto parlamentaraca na državnom nivou koji mogu zaustaviti sve što žele! Ne uzima se u obzir da je uspostavljeni parlamentarni život u BiH rezultat stravične agresije i razaranja.

Dobro bi bilo da Brisel imenuje one koji blokiraju procese, a ne da sviju stavlja u isti koš. U svakom slučaju mislim da se značaj BiH i Zapadnog Balkana za sigurnost Evrope ozbiljnije shvata nakon 2022. godine i početka invazije na Ukrajinu. Treba se uvijek podsjetiti da je upravo u Bosni situacija izmakla kontroli 1914. godine, pa je Evropu "zapalila iskra iz Sarajeva”! 

Hrvatska i Srbija

Radiosarajevo.ba: U ovom smislu, kako vidite odnos susjeda prema Bosni i Hercegovini? Jasno je da osjećamo sve snažniji upliv zvaničnog Zagreba, kao i zvaničnog Beograda u unutrašnje odnose naše zemlje. S obzirom na historijsko iskustvo, koliko ovaj paternalistički pristup može bit izazovan?

Kapo: Već sam rekao da je to izazov za BiH, ali ipak postoje određene razlike između pristupa Zagreba i Beograda. Hrvatska je članica EU i NATO-a i ona ne može voditi samostalnu vanjsku politiku, jer je dio svog suvereniteta prenijela na Brisel.  Sve i da želi uraditi nešto direktno protiv BiH, to ne može sama. Također, važno je naglasiti da Hrvatska ne negira genocid, podržava put BiH ka EU i NATO i ima interes da se BiH integriše u euroatlantski svijet.

Ipak, svojim ponašanjem u zadatim okvirima i insistiranjem na izmjenama Izbornog zakona BiH koji nije u skladu sa evropskim standardima, Hrvatska ne pokazuje iskren odnos prema Bosni i Hercegovini. Ignorisanje najvišeg organa izvršne vlasti, Predsjedništva BiH, nije dobrosusjedska poruka. U obostranom interesu je razvijanje odnosa na uzajamnom poštivanju, i mislim da će Hrvatska to shvatiti prije ili kasnije. 

01.01.24. 16:16

Zašto su naredna dva mjeseca važna za europski put Bosne i Hercegovine?

S druge strane Srbija otvoreno ne želi biti dio Sjeveroatlantskog saveza i u saradnji sa politikama iz Banja Luke blokira put BiH prema NATO-u i usporava njen put prema EU. Srbija se prekomjerno naoružava što ne šalje relaksirajuću poruku susjedima, upravo zbog loših historijskih iskustava. Njeni zvanični predstavnici negiraju genocid u Srebrenici, čime vrijeđaju žrtve i sebe svrstavaju na suprotnu stranu od evropskih vrijednosti. Lista neprihvatljivog ponašanja Srbije prema BiH je duga. Ipak, konačni učinak takvog odnosa će više zavisiti od političkih snaga koje brane BiH, nego onih koje je napadaju. 

Tanker na rijeci

Radiosarajevo.ba: Kako biste definirali politiku velikih sila, prije svega, Sjedinjenih Američkih Država prema BiH? Nakon Trumpovog pristupa kojeg su neki analitičari vidjeli kao politiku "ne vidimo problem", administracija Joea Bidena se posljednjih godina predstavila konceptom koji je povremeno djelovao i kao činjenje ustupaka velikodržavnim konceptima i nacionalizmima u regiji, koliko je taj utisak uopće tačan?

Kapo: Konstatovali smo da živimo u nemirnom svijetu i prioriteti se mijenjaju. S jedne strane je dobro što nismo u fokusu velikih sila kao 1990-tih, ali s druge strane započeti procesi euroatlantskih integracija Balkana još uvijek nisu dovedeni do kraja što daje prostor drugim silama da projektuju svoju moć.

Zbog toga je i Balkan još uvijek nemiran, a to nije dobro za sigurnost cijelog kontinenta. Američka vanjska politika je, kako neki kažu, poput tankera u rijeci koji ne može praviti velike zaokrete, tako da ona ne zavisi toliko od promjene predsjednika. Mogu se uvijek osjetiti određene razlike, ali teško da to mogu biti zaokreti kao u nerazvijenim demokratskim društvima gdje mnogo toga zavisi od pojedinca. Snaga američkog sistema je u institucijama. Iako smo mi osjetljivi i na najmanje promjene koje ne idu u korist BiH, ipak je Dejtonski sporazum do sada položio test otpornosti bez obzira na sve uspone i padove posljednjih godina. 

18.01.24. 22:34

SAD pozivaju HDZ BiH da 'prestanu s opstrukcijama' Južne interkonekcije

Zašto je "Južna interokonekcija" važna za Amerikance?

Radiosarajevo.ba: Kad smo već kod promjene politike, u kojoj mjeri je za percipiranje američke politike na Balkanu važno pitanje "Južne interkonekcije" na kojem su se sukobili interesi SAD-a sa demaskiranom politikom Dragana Čovića i da li bi ovo suočenje moglo izroditi nove koncepte, pristupe Washingtona?

Kapo: Očigledno da je važno jer se oglasio i državni sekretar SAD-a po tom pitanju. Južna interkonekcija je interes i Bosne i Hercegovine zbog diversifikacije snabdijevanja plinom. BiH trenutno dobija plin na samo jednom ulazu na istočnoj granici, što nije dobro za energetsku sigurnost zemlje. I ovo pitanje je dio globalnih geostrateških odnosa i cijela Evropa se prilagodila novim uslovima, tako da nisam siguran da neko može zaustaviti realizaciju projekta južne interkonekcije. 

Šta bi za BiH značio Trumpov povratak?

Radiosarajevo.ba: Šta će za BiH značiti eventualna pobjeda Donalda Trumpa?

Kapo: Bosna i Hercegovina i Sjedinjene Američke Države imaju odnose, a izabrani pojedinci u obje države su izraz volje građana tih država. Već sam odgovorio da se vanjska politika SAD-a ne mijenja radikalno promjenom predsjednika. Od 1992. godine do danas u Americi se promijenilo šest predsjednika od kojih su trojica bili demokrate, a trojica republikanci. Bosna i Hercegovina je tradicionalno imala prijatelje u obje stranke i Republikanskoj i Demokratskoj, čiji su senatori i kongresmeni zajedno sarađivali po pitanju BiH.