Hrvati u RS: Selo Briševo zbrisano 92., do danas obnovljena samo crkva

Nekadašnji stanovnici sela Briševo, koje je smješteno na pola puta između Sanskog Mosta i Ljubije, posjetili su tokom proteklog vikenda svoje porušene domove te organizovali akciju čišćenja i uređenja lokalnih puteva, groblja i mjesne crkve, pišu Nezavinsne.com.

Zašto je "najveći Hrvat u BiH" prešutio velike hrvatske žrtve krvoloka Karadžića

Ovo selo je u poslijeratnom periodu potpuno opustjelo, a njegovi stanovnici danas mahom žive u Republici Hrvatskoj ili nekoj zapadnoevropskoj zemlji. Okupljeni su oko Udruženja „Briševo“, koje postoji i djeluje u Zagrebu i njeguje uspomenu na rodni zavičaj.

Predsjednik ovog udruženja Zdravko Marijan kaže kako selo nema stalnih stanovnika i da se tek na proljeće ili ljeto u svoje kuće vrati nekolicina starijih mještana, koji ne mogu bez rodnog praga.

„Nažalost, u cijelom poslijeratnom periodu zaobišli su nas svi programi obnove porušenih kuća, a nije da nismo predavali aplikacije i zahtjeve. Obraćali smo se i državnim, te vlastima jednog i drugog entiteta, ali s malo uspjeha“, kazao je Marijan za Nezavinsne.com.

Čović proglašen nepoželjnim u Livnu

Dodaje kako danas do sela vode loši makadamski putevi koje neredovno održavaju, a jedini objekat koji je u proteklom periodu u potpunosti obnovljen je mjesna crkva.

Prema njegovim riječima, cijeli ovaj kraj, koji se u prošlosti naslanjao na Rudnik željezne rude Ljubija, ekonomski je mrtav, pa je i to jedan od razloga zbog čega nije bilo povratka.

Mještanin Marinko Atlija kaže kako već duže od dvije decenije živi u Bjelovaru, ali da svaki slobodan trenutak iskoristi da skokne do rodnog kraja.

„Prije rata ovo je bilo pitomo selo. Ljudi su mahom radili u ljubijskom rudniku, a i tada se išlo trbuhom za kruhom, najviše u Sloveniju i Njemačku. Oni koji su ostajali u selu bavili su se zemljoradnjom i stočarstvom i nije bilo pedlja plodne zemlje da nije bila obrađena, a voćnjaci su bili na sve strane“, prisjeća se Atlija.

Mještani kažu kako su posebno kivni zbog nekontrolisane sječe i uništavanja njihovih privatnih šuma i kažu kako se tome mora stati ukraj.

Briševo je prema popisu iz 1991. godine imalo oko 500 stanovnika i tada je bilo u sastavu prijedorske opštine, kojoj i danas pripada.

U julu 1992. godine, prilikom napada srpskih snaga, Briševo je pretrpjelo velika razaranja, a samo u jednom danu stradalo je 68 mještana, među kojima i jedan broj žena i djece.

Zbog ratnih strahota i stradanja odlučili su tada da kolektivno napuste svoje domove. Selo je potom tokom vremena opljačkano, a kuće su porušene ili zapaljene. Danas tek oronule ruševine obrasle vegetacijom svjedoče o ljudskom životu na ovim prostorima.

„Godišnje odmore i slobodne dane koristimo da dođemo, da se družimo i obiđemo grobove naših predaka. S nama dolaze naša djeca i unuci, kojima prenosimo ljubav prema rodnoj grudi“, kaže Marijan.

Dodaje kako su nedavno pokrenuli aktivnosti da se spomen-pločama obilježe sve lokacije na kojima su mještani stradali tokom proteklog rata.

„Na taj način ne želimo nikoga provocirati, nego samo uputiti poruku da se stradanja bilo kog naroda više ne smiju dogoditi, zbog budućnosti i generacija koje dolaze“, kaže Marijan.