Hoće li Evropski parlament dozvoliti Dodiku da širi Putunovu propagandu u Briselu?

Zabranit ćemo medijsku mašinu Kremlja, kazala je krajem prošlog mjeseca Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

„Državni mediji RT i Sputnjik, kao i njihove filijale, više neće moći da šire svoje laži, da opravdaju rat (predsjednika Rusije Vladimira) Putina i da siju podjele u našoj Uniji. Razvijamo alate za zabranu njihove otrovne i štetne dezinformacije u Evropi“, navela je von der Leyen.

Samo nekoliko sedmica nakon ove jasne poruke njemačke političarke pred Evropskim parlamentom će se naći čovjek koji ne samo da je hodajuća ruska propagandna mašina, već direktni eksponent politike ruskog predsjednika Vladimira Putina, čovjeka koji je pokrenuo agresiju na susjednu Ukrajinu.

Trending

Edo Maajka godinama vodi bitku s poremećajem o kojem se malo govori

Naime, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uključujući Milorada Dodika, naredne će tada vjerovatno u Briselu prisustvovati debati u Vanjskoopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta o situaciji u BiH, javio je Radio Slobodna Evropa pozivajući se na pouzdane izvore u sjedištu EP-a.

Džaferovićev Kabinet je potvrdio odlazak u Brisel.

Dodik je već pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Također, EP je jedina evropska institucija koja insistira na uvođenju sankcija protiv Dodika i njegovih saradnika zbog poteza koji su izazvali blokadu državnih institucija BiH.

Čije poruke Dodik nosi?

Paradoksalno zvuči činjenica da će Dodiku biti dozvoljeno da se putem EP ponovo pokuša repozicionirati u političkom životu BiH i Europe, sa sve Putinovom tajnom agendom u džepu. I to u trenutku dok EP raspravlja o sankcijama prema njemu!?

Kako prenosi Radio Slobodna Europa, ako dođe do ove posjete, to će biti prvi susret Dodika sa predstavnicima evropskih institucija od početka krize u radu državnih institucija BiH.

Zanimljivo je da se Dodik u EP naći nakon Diplomatskog foruma u Antaliji od 11. do 13. marta kojem će također, prisustvovati članovi Predsjedništva BiH, ali i ruski šef diplomatije Sergej Lavrov s kojim će se lider SNSD-a sigurno nastojati susresti.

Čije onda poruke Dodik nosi u Brisel – bosanske ili ruske? Je li on ruski „trojanski konj“ u Evropskom parlamentu?

Njegove poteze zato treba sagledati i u širem kontekstu.

„Cilj je Putina aktiviranjem novih žarišta u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori odvratiti pozornost Europske unije i NATO-a s Ukrajine te smanjiti pritisak na sebe. Stoga smatram da će se rusko djelovanje na ovim prostorima nastaviti i dalje“, upozorio je ovih dana u "Jutarnjem listu" Robert Barić, vojni analitičar, politolog i ugledni zagrebački profesor.

Kompliciranje situacije u BiH

Zagrebački „Nacional“, također, u najnovije broju ukazuje:

„Činjenica da Putin, uz Dodika, ima još jednog čovjeka u BiH na svojoj strani pokazuje da on preko Dodika i Čovića može gadno zakomplicirati situaciju BiH“.

Dr. Senada Šelo Šabić u autorskom tekstu za Tportal ističe da je Milorad Dodik jedini je političar na Balkanu koji je javno uskratio podršku rezoluciji Ujedinjenih naroda kojom se osuđuje agresija Rusije na Ukrajinu.

“U mjestima u BiH javna okupljanja podrške Rusiji izazivaju zebnju i strah. U Beogradu su na skupu podrške Rusiji sudionici skandirali ime osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Hoće li Republika Srpska proglasiti nezavisnost ili ne? Do sada je Dodik pobjeđivao u pokeru bosanskohercegovačke politike vještim korištenjem blefa. Drugi su predavali karte, nesigurni i uvjereni da se ne treba kockati s njim. Ruska invazija na Ukrajinu mijenja dinamiku igre na Balkanu. U ovoj partiji karte će se morati pokazati”, piše poznata ekspertica za međunarodne odnose“, piše Šelo Šabić.

Christo Grozev, bugarski istraživački novinar, stručnjak za medije i medijski investitor, vodeći ruski istražitelj za Bellingcat još je 2017. godine dokazao duboke veze Dodikovog separatizma sa Putinovim operacijama na Balkanu.

“Nacionalistički, otvoreno proruski orijentirani predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je izjavio da namjerava održati referendum o odcjepljenju u slučaju da pobijedi na izborima. Samo dvije sedmice ranije otputovao je u Moskvu da se sastane sa Vladimirom Putinom. U javnom transkriptu njihovog sastanka 18. septembra, Putin je izrazio nekvalifikovanu političku podršku Dodiku i obećao da će braniti Republiku Srpsku od neidentifikovanih „remetilaca“ Dejtonskog sporazuma.

Tokom posjete, Gazprom je potpisao sporazum sa Republikom Srpskom (“RS”) – zaobilazeći centralnu sarajevsku vladu – o povezivanju republike sa nesretnim Južnim tokom, koji je tada još uvijek bio na poslovima“, pisao je Grozev.

Uloga Malofejeva

Dodik je, zauzvrat, zahvalio Putinu na sastanku – njihovom drugom 2014. godine (kasnije će uslijediti i drugi susreti) i obećao Putinu „neograničenu podršku republike Rusiji“.

„Možda smo mali, ali naš glas je glasan“, rekao je tada Dodik.

Glasan, proruski evropski glas u mjesecima nakon aneksije Krima bio je rijetka roba, a Rusija je cijenila svaku koju je mogla dobiti.

Predizborne ankete u Republici Srpskoj bile su neodlučne, a šanse su bile podjednako podijeljene između proruskog, separatističkog Dodika i opozicionog lidera Ognjena Tadića. Tada je Putin poslao svoje ljude.

“Na dan izbora, 12. oktobra, nakon što je glasao za sebe u 15:10, Milorad Dodik je odvezen direktno u osamljeni otmjeni hotel Kalderra, udaljen 15 minuta vožnje od Banja Luke. Tamo je upoznao svog bogatog i uticajnog ruskog gosta. Taj gost je stigao u Republiku Srpsku kako bi se uvjerio da će izbori proći na pravi način za Rusiju; i imao je pravo iskustvo za posao. On je ranije te godine planirao, pripremio i finansirao tri referenduma u inostranstvu – na Krimu, u Donjecku i Lugansku. Kozaci koji trenutno lutaju ulicama Banja Luke bili su ključna komponenta njegovog plana. Zvao se Konstantin Malofejev”, pisao je marta 2017. navedeni autor.

Malofejev je vlasnik i osnivač investicijskog fonda “Marshall Capital Partners” i blizak Putinov čovjek.

Slučajno ili ne, kako je naveo i Grozev, u isto vrijeme u Banja Luci je boravila i velika grupa ruskih kozaka koji su pod plaštom kulturne saradnje imali posve nejasnu ulogu. Prema nekim analitičarima, njihov zadatak tada je bio provođenje “krimskog scenarija” u BiH u slučaju da Milorad Dodik i SNSD izgube izbore!

Šta takav Milorad Dodik može raditi u Europskom parlamentu i kakav može biti njegov cilj pitanje na koje moraju odgovoriti, prije svega, njegovi domaćini, europski predstavnici. Sigurno je da je on već odavno jako daleko i od europskih i od zapadnih vrijednosti uopće.