Konačna presuda: Doživotna kazna zatvora za zločinca Ratka Mladića

Konačna presuda Ratku Mladiću, prvostepeno osuđenom ratnom zločincu, pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (MMKS) u Hagu donesena je danas.

Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora i potvrđena je prvostepena presuda.

Prvostepenom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) prije četiri godine Mladić je osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti u 15 općina u Bosni i Hercegovini, opsadu, snajpersko djelovanje i terorisanje građa Sarajeva od 1992. do 1995. i držanje pripadnika mirovne misije UN-a kao talaca tokom NATO bombardovanja.Od 11 tačaka optužnice, Mladić nije osuđen po jednoj, za genocid u šest bosanskohercegovačkih općina u kojima su u ratnom periodu jedinice pod njegovom komandom imale kontrolu i činile zločine nad nesrpskim stanovništvom. Među tim općinama je i Prijedor.

Na prvostepenu presudu od 22. novembra 2017. godine žalili su se i Haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana. Žalbeni postupak proveden je u augustu prošle godine.

Odbrana je, u skladu s ponašanjem branjenika tokom sudskog postupka u kojem je sve vrijeme negirao navode optužnice, predložila da se poništi presuda doživotnog zatvora ili da se ide u novo suđenje.

Haško tužilaštvo je zatražilo da Apelaciono vijeće proglasi krivim Mladića za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u općinama Foča, Kotor-Varoš, Prijedor, Sanski Most, Ključ i Vlasenica. Radi se o jedinoj tački optužnice po kojoj Mladić nije proglašen krivim u prvostepenoj presudi.

MKSJ je 25. jula 1995. objavio prvu optužnicu protiv Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koji kaznu doživotnog zatvora za genocid i ratne zločine počinjene u BiH početkom 90-ih godina izdržava u zatvoru u Velikoj Britaniji. Ta optužnica teretila ih je za genocid i zločine protiv čovječnosti na području Bosne i Hercegovine, za zločine protiv civilnog stanovništva i za kampanju snajperskog djelovanja po civilima u Sarajevu, kao i za držanje pripadnika mirovnih snaga, UNPROFOR-a, kao talaca i njihovog korištenja kao živog štita.

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Richard J. Goldstone podigao je i drugu optužnicu protiv Karadžića i Mladića i ona je potvrđena 16. novembra 1995, a odnosi se na genocid i druge zločine na području Srebrenice.

Pretresno vijeće MKSJ je 11. jula 1996. godine izdalo međunarodni nalog za hapšenje Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kojim je naloženo državnim i pravosudnim organima svih zemalja članica i svim njihovim službenim licima i predstavnicima, da odmah revnosno reaguju kako bi izvršili hapšenje, pritvaranje i transfer na Međunarodni sud.

Ratko Mladić uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. godine. Skrivao se 16 godina od podizanja prve optužnice Haškog tužilaštva. Četiri dana nakon hapšenja, Mladić je prebačen u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih naroda u holandskom Hagu, gdje se nalazi i danas.

Mladić je prilikom prvog stupanja pred sud, 3. juna 2011, odbio da se izjasni o krivici, kao i prilikom drugog izlaska pred haške sudije mjesec dana kasnije, 4. jula, te je u skladu s pravilima suda uz njegovo ime u spis uneseno da se ne osjeća krivim.

Iznošenjem uvodne riječi tužilaštva, skoro godinu dana od hapšenja i pritvaranja, 16. maja 2012, počelo je suđenje Ratku Mladiću.

Sve o presudi Mladiću čitajte OVDJE.