Hadžiabdić: Zalagali smo se za postupno uvođenje novih tehnologija

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH odlučila je danas da zatraži od Predstavničkog doma dodatni rok od 20 dana za izjašnjavanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH, koji je predložilo Vijeće ministara BiH.

Naime, članovi Komisije najprije su trebali razmatrati nekoliko amandmana na predloženi zakon, ali zbog neprisustva predlagača nisu se izjašnjavali o amandmanima.

Također, Komisija nije dobila ni mišljenje Vijeća ministara BiH o predloženim amandmanima jer ih, kako je obrazloženo na sjednici, Vijeće ministara još nije stiglo razmatrati.

Nakon kraće rasprave prihvaćen je zaključak da se zatraži od Predstavničkog doma dodatni rok za izjašnjavanje o predloženom zakonu.

Vijeće ministara BiH ranije je utvrdilo Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim sporovima BiH kojim se, između ostalog, skraćuje rok za podnošenje tužbe s ranijih 60 na 30 dana, čime se strankama omogućava ostvarivanje prava na sudsku zaštitu u kraćem roku ukoliko smatraju da njihovo pravo nije ostvareno u upravnom postupku pred nadležnim tijelima uprave.

Dopunama zakona također je definirano da stranka koja je pokrenula spor pred sudom zbog „šutnje administracije“ ne plaća troškove spora i u slučaju da ne uspije u sporu, čime se želi ojačati pravna sigurnost građana. Istovremeno je pokretanje upravnog spora omogućeno pod istim uvjetima građanima i pravnim osobama koji su učestvovale u upravnom postupku.

Ustavnopravna komisija utvrdila je usklađenost s Ustavom BiH i pravnim sistemom BiH za Prijedlog zakona o dopuni Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, koji je predložila poslanica Maja Gasal Vražalica.

Članovi komisije primili su k znanju Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije (CIK) BiH u toku 2017. godine.

Predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić je kazala da je iz izvještaja vidljivo da je fokus rada ove institucije bio dosljedna primjena zakona i kvalitetnija priprema i unapređenja za izbore koje je CIK raspisao.

"Pokušali smo inicirati izmjene i dopune Izbornog zakona, raditi na ažuriranju biračkih spiskova. Zalagali smo se za postupno uvođenje novih tehnologija u izborni proces", kazala je, između ostalog, Hadžiabdić.

Član Komisije Momčilo Novaković je tokom diskusije kazao da je ove godine u javnosti bilo dosta različitih informacija, te da je u posljednjih godinu dana bilo „nenormalno puno prijedloga izmjena Izbornog zakona“.

"Većina njih nije dobila podršku parlamenta, neki su dobili podršku u jednom domu, nisu u drugom. Najveći broj tih prijedloga je nekako prošao bez javnog stava CIK-a BiH", kazao je Novaković.

Tu smo, dodao je on, imali jednu inertnost CIK-a BiH.

Član Komisije Senad Šepić je kazao da je svake godine kada su u parlamentu disktovali o izvještaju CIK-a BiH, jedna od preporuka bila „osigurati uspostavu novih tehnoloških rješenja u izbornom procesu“, te da se najmanje posljednih pet godina priča o tome kako to treba osigurati.

"Imam osjećaj da je CIK BiH samo deklarativno stavljao u svoje preporuke kako bi to trebalo uraditi, a onda kada je do nje došlo da oni budu saveznici da se to uradi nekako su bili s one druge strane, dakle kao da su sve činili da do tih izmjena ne dođe", smatra Šepić.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Damir Arnaut je kazao da je donekle razočaran zbog toga što „nismo uspjeli na ove izbore izaći sa nekim novim tehnologijama u izbornom procesu“.

"Međutim, podsjećam da je u konačnici za usvajanje takvih rješenja neophodno da Parlamentarna skupština BiH predloži zakone", kazao je Arnaut.

Po okončanju rasprave članova Ustavnopravne komisije, predsjednica CIK-a BiH Irena Hadžiabdić je kazala kako misli da sadržaj izvještaja iz 2017. godine dovoljno govori o proaktivnom odnosu CIK-a i pokušaju da radi na unapređenju zakonodavstva.

"Tražili smo i rano glasanje i tražili smo da se regulira zloupotreba državnih resursa u tom našem prijedlogu izmjena i dopuna Izbornog zakona, koji nikada nije diskutovan. Bilo je još drugih unapređenja, sve na tragu preporuka relevantnih međunarodnih organizacija i zahtjeva i nevladinog sektora", utvrdila je Hadžiabdić.

Što se tiče borbe za uvođenje novih tehnologija, kazala je da se u dijelu izvještaja CIK-a može pratiti hronologija nastojanja CIK-a da se uvedu nove tehnologije.

Ustavnopravna komisija je odgodila razmatranje Informacije o radu Tužilaštva BiH za 2017. godinu za neku od narednih sjednica.