Gradnju Pelješkog mosta nisu odobrile institucije BiH, već ekspertne grupe

A. D.
Gradnju Pelješkog mosta nisu odobrile institucije BiH, već ekspertne grupe
/ Pelješki most
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH trebao bi na sjednici 6. septembra razmatrati izvještaj o svim dosadašnjim aktivnostima vezanim za izgradnju Pelješkog mosta.

Riječ je o sporu koji je trenutno zategao odnose između BiH i Hrvatske, budući da pojedini politički faktori u BiH poručuju da neće dozvoliti gradnju prije nego se riješi pitanje granice, dok hrvatski premijer Andrej Plenković odgovara da će Hrvatska graditi ovaj most.

Prema izvještaju koji je Parlamentu dostavilo Ministarstvo za promet i komunikacije BiH, zvanična komunikacija između BiH i Hrvatske u vezi s gradnjom Pelješkog mosta traje od 22. aprila 2005. godine.

Podsjeća se da je tada naloženo da formirana ekspertna grupa pripremi analizu projekta mosta kopno - Pelješac, studiju utjecaja na okoliš i druge akte.

"Projektno rješenje mosta sa svijetlim profilom plovnog otvora visine 35 metara i širine 150 metara kako predlaže Hrvatska, predstavlja barijeru koja fizički zatvara Neumski zaljev i u većem ili manjem će stepenu ograničavati pravo neškodljivog prolaza", kaže se u ovoj analizi, koju je prihvatilo Vijeće ministara BiH.

Godinu kasne zaduženo je Ministarstvo za vanjske poslove da poduzme aktivnosti na iznalaženju rješenja kojim bi se osiguralo poštivanje prava BiH na neškodljiv prolaz. U maju 2006. imenovana je stručna grupa za pregovore o izgradnji Pelješkog mosta.

Održano je više bilateralnih susreta pa je krajem te godine zaključeno da je prihvaćen prijedlog bh. strane o širini plovnog puta od 200 metara te visini svijetlog otvora mosta od 55 metara.

U aprilu 2007. godine ovaj izvještaj je Vijeće ministara trebalo usvojiti, ali to nije učinjeno, jer se u vezi toga nije mogao postići konsezus.

Pitanje izgradnje mosta razmatralo je kasnije i Predsjedništvo BiH, ali je tek od Vijeća ministara zatraženo da se dostavi potpuna informacija o svim aktivnostima. Loptica je tada prebačena na  ministarstva civilnih i vanjskih poslova, ali do jula 2016., dakle više od devet godina, nije se desilo ništa.

Tek u julu prošle godine, kako se navodi u izvještaju, prilikom potpisivanja ugovora o izgradnji mosta preko Save kod Svilaja, od Hrvatske zaprimljena dokumentacija o projektu Pelješkog mosta, a koja
je izrađena na zahtjev investitora Hrvatske autoceste Zagreb. Tu se ističe da su minimalni zahtijevani plovidbeni profili ispod budućeg mosta usuglašeni na nivoima ekspertnih grupa na sastanku od 7. decembra 2006. i iznose 200 m X 55 m.

To u prijevodu znači da se Hrvatska trenutno poziva na gradnju Pelješkog mosta koju su dogovorili ekspertne grupe, a ne zvanične institucije BiH, a to su Predsjedništvo i Vijeće ministara BiH.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Povezano

/ Najnovije