Gasal-Vražalica: Građani odlaze, dok stranke provode politiku Srbije i Hrvatske

Gasal-Vražalica, koja je članica Zajedničke komisije za ljudska prava pri Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ukazala je na to da su veoma male šanse da će izmjene i dopune Izbornog zakona u BiH biti usvojene.

"Da li ćemo doći do izmjena i dopuna Izbornog takona BiH, neizvjesno je. U ovim nekim našim internim razgovorima u Parlamentarnoj skupštini BiH imate na vidiku dva scenarija, a nemate još stava kako će to sve završiti", navela je Gasal-Vražalica.

Teško do rješenja za Izborni zakon BiH

Ona je istakla da ne zna da li će Centralna izborna komisija BiH ostati dosljedna onome što se iz medija moglo pročitati, da će raspisati opće izbore u BiH. Navodi i da bez izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, i ako dođe do tih izbora, odnosno ako CIK BiH ostane pri svom stavu da će raspisati izbore, očekuju nas problemi.

"Uzmimo i scenarij da će oni zaista raspisati izbore, da ćemo mi kao država BiH potrošiti mnogo novaca na izbornu kampanju, a to su novci građana i građanki BiH, i onda ćemo se vjerovatno dovesti, zahvaljujući ovim ucjenama koje imamo od HDZ-a BiH, da neće se jedan dio izbora moći implementirati, odnosno da će blokirati popunu Doma naroda Parlamenta FBiH. A, to znači da ako blokirate popunu Doma naroda Parlamenta FBiH onda nećete imati ni izvršnu vlast. To je jedan od mogućih scenarija, što smo imali i u jednom od prethodnih saziva", navodi Gasal-Vražalica.

Javnosti radi, kaže, treba pojasniti da od početka ovog saziva Parlamentarne skupštien BiH, odnosno decembra 2014. godine se formirala Interresorna radna grupa koju čine predstavnici i predstavnice vladajuće koalicije i samo jedan član iz opozicije iz RS-a, SNSD-a. Nažalost, ističe, kako ta grupa nije napravila ništa niti je dostavila ijedno slovo prijedloga, što je bila njena obaveza.

Markiranje glasača trakama po područjima i sve jači utjecaj Rusije

Za prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koji je došao od HNS-a, posredstvom Kluba hrvatskog naroda, Gasal-Vražalica navodi da osim što je to zaokruživanje teritorije, u njemu se već vidi ko je taj ko treba da sjedi u Predsjedništvu BiH.

"Likom i djelom vidite osobu koja bi doživotno da sjedi u Predsjedništvu BiH, kao član kolektivnog šefa države iz hrvatskog naroda. To je za nas neprihvatljivo, jer mi smo apsolutno za demokratske principe, za jednaku vrijednost i važnost glasa svakog građanina i građanke BiH. Za mene je neprihvatljivo da mi u 21. stoljeću u BiH, nakon svih dešavanja koja smo imali i koja smo doživjeli i preživjeli, da se bavimo iz kojeg područja A, B ili C vi dolazite. Umjesto da idete sa ličnom kartom u glasačku kabinu, treba da idete sa vrpcom oko ruke iz kojeg područja dolazite i da odmah budete markirani po tom principu. Smatram da bez obzira kako se ko osjeća po etničkoj pripadnosti, vjerskoj ima pravo da glasa kako hoće. Zašto ćete vi meni zabraniti da ja kao pripadnica iz hrvatskog naroda možda glasam za nekog iz bošnjačkog naroda. To je moje pravo", poručuje Gasal-Vražalica.

Već godinama, neprovodeći odluke Europskog suda za ljudska prava Europi, kaže, iz BiH šaljemo loše signale.

"A, to ustvari nije ni čudno zato što mi imamo iste predstavnike i predstavnice dugi niz godina i to na visokorangiranim pozicijama u BiH, ja ih ne bih ni nazvala zaštitnicima etničkih kolektiviteta, nego jednom dobro organiziranom grupom, koja zarad svog interesa krši sve moguće europske principe. Kako Europa ili EU gleda na to, ovisi o kome se radi iz EU. Mislim da imamo jake partnere u Njemačkoj unutar EU, da razumiju i da su jako upoznati sa našim položajem i svim trivijalnim stvarima koje nam se dešavaju. Također, van EU mislim da SAD, također, razumiju situaciju i bez obzira što je došlo do promjene u njihovoj strukturi od demokrata do republikanaca da se ta politika prema nama nije nešto strahovito promijenila, što svakako ide nama u korist. Utjecaj Rusije preko entiteta RS je sve jači i jači", stava je Gasal-Vražalica.

Hrvati nisu neravnopravni u BiH

Kaže kako se apsoluitno ne slaže sa mišljenjem da hrvatski narod nije jednakopravan u BiH. Ističe da su čak u PS BiH posredstvom koleginice, zastupnice Hanke Vajzović, koja je kroz svoje zastupničko pitanje baš u kontekstu toga i drugih pitanja od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića zatražila da se konačno dostavi broj svih uposlenih u institucijama BiH po njihovom izjašnjenju kojem narodu pripadaju.

"Zvizdić je za govornicom javno iznio ukupan broj zaposlenih bez navođenja nacionalne pripadnosti, jer bi, kako je rekao, to iziskivalo mnogo vremena da se napravi jedan tabelarni prikaz na kojim rukovodnim funkcijama i svim ostalim pozicijama na nivou BiH, od agencija i direkcija, rade pripadnici i pripadnice ovog ili onog naroda. Imali smo obećanje da će dostaviti tabelarni prikaz za 15 dana, od tada je prošla već godina, a da to nikada nismo dobili. Njegov odgovor i stav je takav, zato što se to drži u zatvorenom krugu koalicionih partnera", kaže Gasal-Vražalica.

Ali, navodi, tada je usmeno potvrđeno da je veoma mala razlika u možda dva-tri posto kada govorimo o pripadnicima različitih naroda.

Ništa od pomaka na europskom putu u ovom mandatu, a politika tjera ljude iz BiH

Navodi da je od 2014. do sada europski put u BiH "zabilježen" samo onog trenutka kada je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović predao apelaciju za članstvo BiH u EU i kada smo dobili Upitnik.

"I na tome je stalo kada smo dobili pitanja. Prošlo je više od godinu dana, silna obećanja da ćemo poslati odgovore, pa da će druga faza već krajem 2017. nastupiti. Od toga naravno nije bilo ništa. To pokazuje da je to deklarativno zalaganje za europski put. Jer, europski put ne nosi samo da mi kao država uđemo u EU. To nosi mnoštvo drugih stvari koje ne odgovaraju ovim koji su trenutno što u Predsjedništvu BiH što na nekim drugim pozicijama u BiH", tvrdi Gasal-Vražalica, te poručuje da u ovom mandatu ne treba ništa očekivati kada je riječ o europskom putu naše države.

U svjetlu prethodnih posjeta i retorike regionalnih lidera, Gasal-Vražalica se osvrnula i na odnose BiH sa susjednom Srbijom i Hrvatskom, te ističe kako je saglasna sa posjetama i saradnjom, ali ne sa drugim pitanjima. Navodi da to što su članovi Predsjedništva BiH iz hrvatskog i srpskog naroda više naklonjeni Hrvatskoj i Srbiji nego matičnoj BiH "nije normalno".

"Ali je to za očekivati kada vidite ko vas predstavlja i kada vidite ko su iz kojih centrala to dolazi. Na tome je lako graditi politiku, odnosno obmanjivati javnost. Kao neko ko je tek u ovom političkom životu i kada vidite njihove retorike, odnosno njihov način vođenja politike bez politike, to je mnogo jednostavnije nego da se vi sada pozabavite masom prijedloga izmjena i dopuna zakona, to iziskuje mnogo rada, truda, vremena, ali i terenskog rada među ljudima, da vi objasnite ljudima šta bi to značilo, koje bi to benefite donijelo BiH. Na taj način biste vi promijenili ovu političku paradigmu gdje biste radili za dobrobit građana i građanki bez obzira na ime i prezime, nacionalnu, vjersku i svaku drugu pripadnost, seksualnu orjentaciju... I tu bi se vidio jedan napredak za BiH", kaže Gasal-Vražalica.

Ovako, navodi, "vi dvadeset i nešto godina imate ljude koji rade na jednoj te istoj matrici" i zato imamo, da ovo više nije odlazak, napuštanje BiH, nego bježanje zato što niko ne želi da u tom ambijentu i sa tim mržnjama odgaja svoju djecu.

"S jedne strane mogu razumjeti ljude koji odlaze, međutim ne mogu razumjeti da nisu ispucali sve džokere, koji postoje. A, taj džoker je oktobar svake dvije godine. Jasno je da su ljudi razočarani, iznevjereni, međutim od 156 registriranih političkih subjekata, pa ima bar jedna kojoj možete da date četiri godine šanse da popravi ili pokuša popraviti stanje. Pa, ako nije za četiri godine, vi to mijenjate. To mi nije jasno, da još uvijek imamo tih apsitinenata koji nisu barem nekoj drugoj opciji pružili šansu i priliku", poručila je Maja Gasal-Vražalica.