Evo šta su kazali kandidati na mjesto glavnog državnog tužioca BiH

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) danas bira novog glavnog državnog tužioca BiH.

Vijeće bira između Gordane Tadić, Diane Kajmaković i Muniba Halilovića, a prije nego što se pristupi glasanju kandidati su predstavili svoje planove rada na ovoj vrlo odgovornoj poziciji.

Gordana Tadić tokom izlaganja kazala je da je njen program urađen u skladu sa Poslovnikom VSTV-a BiH, te da je dala sve mjere i preporuke za unapređenje rada Tužilaštva BiH. Program je napisala na 62 stranice kucanog teksta i sastoji se od dva dijela: Prvi dio se odnosi na period od kada obavlja dužnsot glavnog tužitelja već dvije i po godine, a u drugom dijelu programa određeni su strateški ciljevi u skladu sa Poslovnikom, koji su prema riječima Gordane Tadić, određeni kao poboljšanje efikasnosti tužiteljstva, kvaliteta rada i institucionalnog okvira Tužiteljstva BiH.

Za rad na predmetima ratnih zločina dala je 14 mjera, a isto toliko mjera je dala i za Odjel II i III. Predložila je i spajanje ta dva Odjela u jedan.

U svom izlaganju se dotakla svih Odjela pojedinačno nabrajujući šta će poboljšati.

Član Vijeća Goran Nezirović pitao je Tadićku šta bi ocijenila kao svoj najveći uspjeh u dosadašnjem radu, na šta je ona kazala da se institucija Tužilaštva BiH od 2016. godine stabilizovala.

“2016. je završena sa dobrim rezultatima, kao i 2017. Čak je i parlamentarna skupština prihvatila naš izvještaj. Održavamo kontinuiran rad našeg Tužilaštva i to smatram najvećim uspjehom”, odgovorila je Tadić.

Kako će unaprijediti rad u predmetima ratnih zločina i korupcije na šta je rekla da će nastaviti raditi po preporukama cijenjene Joane Korner kada su u pitanju ratnih zločina.

Vezano za korupciju kazala je da je jedna od najvažnijih mjera je spajanje dva Odjela, te da će se značaj dati visokoj korupciji.

Jedno od pitanja bilo je da navede slabosti u radu Tužilaštva BiH i tužilaca, na šta je Tadić podsjedila da prije preuzimanja v.d. glavnog tužioca nije znala za probleme koji su vladali u Odjelu za organizirani kriminal.

“I prije toga sam, kao šef Odjela za ratne zločine, rukovodila sa više od pola uposlenih koji su imali povjerenja u mene. Po preuzimanju dužnosti najprije sam okupila sve tužitelje i saradnike da se organizujemo i krenemo naprijed. Predmeti nisu bili rapsoređeni na vrijeme i ja sam ih dala rukovodiocima da ih proslijede dalje. Većina tih predmeta je završena. Svi su bili zaplašeni i u stresnom stanju i do današnjeg dana su svi u iščekivanju da se riješi status glavnog tužioca”, kazala je Tadić.

Diana Kajmaković tokom predstavljanja naglasila je da bi stavila kvalitet ispred kvantiteta.

U svom izlaganju je spomenula da se trenutno dešava da tužioci Odjela za ratne zločine zadužuju druge predmete što otežava rad.

Njen prijedlog je da tužitelji Odjela za ratne zločine bave se samo tim predmetima, a isto važi i za druge Odjele.

Naglasila je da treba poboljšati rad Odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

“Moramo početi sa provođenjem finansijskih istraga jer tu nemamo nekih rezultata i za to je potrebno edukovati tužioce”, naglasila je Kajmaković.

Naglasila je da bi se potrudila da Tužilaštvo BiH više nikada ne bude politička boksačka vreća.

Munib Halilović predstavljajući svoj program rada kazao je da je njegov strateški cilj da Tužilaštvo BiH postane kredibilna i efikasna pravosudna institucija u koju će javnost imati povjerenje.

“Tužilaštvo BiH trenutno nema sve to što je predviđeno u strateškom cilju”, smatra Halilović.

Da bi se došlo do ovog strateškog cilja predvidio je pet ciljeva koje treba da se ostvare kroz 35 mjera koje je nužno provesti da bi Tužilaštvo postalo efikasno.

“Po izvještaju Tužilaštva BiH, statistički je tako postavljen da se bukvlano ne bi imalo šta predvidjeti za neku promjenu. Sve je savršeno. Ali samo mišljenje javnosti i struke i nije baš tako. Analizirao sam mnoge izvještaje i ocjene sa strae i došao do zaključka da Tužilaštvo iH ima mnoge probleme, da je potrebno predvidjeti mjere koje će eliminisati te nedostatke”, istakao je Halilović.

Njegovi ciljevi su unaprijediti rad na predmetima ratnih zločina i organiziranog kriminala i otvoriti tužilaštvo prema javnosti.

“Sa ovakvim načinom rada nikada se neće završiti predmeti ratnih zločina jer će biologija učiniti svoje i više neće biti ni osumnjičenih niti svjedoka”, kaže Halilović.

I njegov je prijedlog da se Odjelu za ratne zločine vrati stara organizacija, koja je bolje funkcionisala.

Ključni elemenat je unaprijeđenje borbe protiv korupcije, smatra Halilović.

“Nedavno sam čuo informaciju OSCE-a da je samo šest predmeta korupcije u ovoj godini”, tvrdi Halilović.

Halilović smatra da je potrebno staviti van snage odluku da glavni tužilac odobrava obustavu istrage i onda po pritužbi ponovo odlučuje da li je to ispravno ili ne.