Predložene izmjene zakona: Treba li BiH uvesti kaznu doživotnog zatvora

Na prijedlog Dennisa Gratza, zastupnika Naše stranke u Federalnom parlamentu, u Krivični zakon FBiH mogla bi se uvesti doživotna kazna zatvora za brutalna krivična djela, umjesto kazne dugotrajnog zatvora koja je do sada primjenjivana.

Ove izmjene zakona upućene su u proceduru još u septembru ali, kako ističe zastupnik Gratz, one su tek sada stigle na dnevni red sjednice, zbog usporenosti i blokada u radu Parlamenta Federacije BiH.

"Motivacija za zakonske izmjene je u svemu onom čemu svjedočimo proteklih godina – nizu brutalnih krivičnih djela, koja su uznemirila javnost, ali i uništila iluziju da živimo u sigurnom društvu. Kada shvatite ko sve u ovoj državi hoda ulicom s oružjem, ko i kako vozi auta, kada znate za praksu pomilovanja – onda je jak osjećaj sigurnosti na granici mentalne nestabilnosti", govori Gratz za Radiosarajevo.ba o prijedlogu izmjena i dopuna zakona, dodavši da su ga najviše motivirale bol i riječi nedužno stradale mladosti u slučaju ubistva Edite Malkoč i Selme Agić, koje svi moraju shvatiti kao zapovijest da urade sve kako bi spriječili da do takvih tragedija ponovo dođe.

Utemeljenje za predlaganje ovakvih izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH, kazao je Gratz, pronašao je u zakonodavnim praksama mnogih država Europske unije, kao što su Francuska, Njemačka i Velika Britanija, koje imaju ovakve zakone. Uz takve izmjene zakona doživotnom kaznom kažnjavali bi se najteži oblici teških krivičnih djela, kao što su ubistvo na naročito okrutan način, ubistvo s umišljajem u terorističkom napadu, krivična djela usmjerena protiv ustavnog poretka, kao i slučajevi spolnog snošaja s djetetom kada su posljedice smrt ili trudnoća.

"Kriminalci se više ne boje pravosuđa, jer znaju da uz dobrog advokata ne mogu ostati zadugo iza rešetaka. Nekima je čak stvar prestiža otići na nekoliko mjeseci u zatvor, odakle se vrate nazad u društvo još opasniji, što je simptom toga da kazneno-popravni sistem vrši suprotnu funkciju od planirane. Osim relativne satisfakcije za porodice stradalih i društvo, kazna uvijek ima i preventivnu funkciju. Tu je riječ o psihološkom djelovanju i tu i javnost igra ogromnu ulogu. Kada postoje drakonske kazne poput doživotne kazne zatvora, i kada u praksi pokažete da ste ozbiljni s njenom primjenom, i kada to javnost snažno iskomunicira prema potencijalnim počiniocima, onda će se mnogo, mnogo češće i više puta zamisliti prije nego što pokušaju kršiti zakon", zaključio je Grat za Radiosarajevo.ba, dodavši da je krajnje vrijeme da se s ubjeđivanja i molbi pređe na prijetnje drakonskim kaznama.

Ipak, s uvođenjem novih zakonskih odredbi u Krivičnom zakonu Federacije BiH ne slažu se svi, uz opaske da takve kazne nemaju utemeljenja u praktičnoj primjeni krivičnog zakona i da su one ustvari populističke.

"Mislim da u ovom trenutku ne postoje razlozi za uvođenje kazne doživotnog zatvora, kao ni za pooštravanje kazni i sankcija. Mislim da je kazna dugotrajnog zatvora potpuno u funkciji svega onoga čemu teži BiH, a to je pristupanje EU i povelja o ljudskim pravima. Ta priča o doživotnom zatvoru namijenjena je više javnosti, nego što je utemeljena u kaznenoj javnosti, te smatram da pravnim stručnjacima treba prepustiti da procjenjuju izmjene zakona, koje će poslije ići zakonodavnim tijelima na razmatranje", kazao je advokat Damir Alagić za Radiosarajevo.ba.

Dodao je i to da bi o takvim izmjenama trebali govoriti sudije, tužioci i advokati, a ne političari koji sebi daju previše prava da se uključuju u nešto na čemu počiva država.