Dodik odlikovao Churkina, Grujičić: Neće biti gradnje spomenika u Srebrenici

Odlikovanje, Ordenom zastave RS-a sa srebrnim vijencem, preuzeo je ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov, koji je izrazio duboku zahvalnost za to odlikovanje i, kako je naveo, žaljenje što ga Čurkin ne može lično preuzeti.

Dodik je odlikovanje posthumno dodijelio za Čurkina, kako je obrazloženo, “za rad i izvanredne zasluge u poslijeratnom razvoju Republike Srpske, učvršćenju mira i međunarodne saradnje, razvoj političkih i prijateljskih odnosa RS-a i Ruske Federacije.

To je jedno od nekoliko odlikovanja koje je Dodik danas dodijelio, kako je rečeno,”povodom obilježavanja 28. juna, Vidovdana, krsne slave Vojske Republike Srpske”.

Entitetski predsjednik je, komentirajući to što je holandski Apelacioni sud potvrdio da je Holandija djelimično odgovorna za smrt 300 Bošnjaka koji su protjerani iz holandske baze UN-a u Potočarima kod Srebrenice, kazao da svi koji su doprinijeli "velikom zločinu u Srebrenici" ili su ga učinili treba da odgovaraju u pravosudnim institucijama.

U izjavi novinarima kazao je da tu praksu ne treba napustiti sve dok su biološki živi bilo koji od učesnika".

Načelnik Općine Srebrenica Mladen Grujičić izjavio je danas u Sarajevu da ta općina nije dala suglasnost za podizanje spomenika preminulom ruskom ambasadoru u UN-u Vitaliju Čurkinu u Srebrenici jer bi to samo doprinijelo podizanju tenzija i novim razmimoilaženjima naroda koji tamo žive.

"To nam nije potrebno, moramo se baviti stabilnošću Srebrenice i stvaranjem uslova za međusobno uvažavanje i poštivanje kao i stvaranje uslova da zainteresovani investitori ne budu spriječeni zbog neke inicijative koja može dovesti do destabilizacije. Tako, Općina Srebrenica nije dala dozvolu za gradnju takvog spomenika", naglasio je.       

Pojasnio je da je inicijativa za izgradnju spomenika Vitaliju Churkinu stigla prije oko mjesec dana, a Skupština je donijela odluku da na prostoru grada Srebrenice nema mogućnosti za podizanje bilo kakvih spomenika.

Vitalij Čurkin bio je izaslanik Moskve tokom pregovora za vrijeme sukoba u bivšoj Jugoslaviji, i to od 1992. do 1994. godine. On je uložio veto, uime Ruske Federacije, kad je 2015. godine u Vijeću sigurnosti UN-a predložena Rezolucija o Srebrenici.