Disciplinske kazne mrtvo slovo na papiru: Niko neće da kažnjava kolege

Agencija za državnu službu Federacije BiH za Vladu FBiH pripremila je informaciju o efektima primjene Uredbe o pravilima postupka za disciplinsku odgovornost državnih službenika u organima državne službe u FBiH.

Osim što je cilj upoznati Vladu sa stanjem u ovoj oblasti, njome se predlaže Vladi da se krene u izmjene Uredbe, kako bi oni koji su se ogriješili o službu, budu efikasnije sankcionirani.

Kako se navodi u informaciji, koju potpisuje direktor ADS-a Refik Begić, dosadašnja iskustva iskustva rada disciplinskih komisija i analize koje je izvršila Agencija pokazuju ozbiljne probleme u primjeni pravila disciplinskog postupka koji je u konačnici neefikasan.

Iz tabele koja obuhvata period od 2012. do 2019. godine, koja je navedena u informaciji, vidljivo je da je Agencija zaprimila 205 rješenja o pokretanju disciplinskog postupka i donijela isto toliko rješenje o formiranju komisija.

„Ovdje je važno napomenuti čestu pojavu da predlozeni članovi komisije izbjegavaju prihvatíti poziv da budu imenovani u komisije, pa se u pojedinim predmetima više puta mijenjaju kandidati za člana komisije, što produžuje rokove“, objašnjava Begić.

Kako dalje navodi, analizom , zaključeno je da su:

• discplinske prijave su odbačene u 2 slučaja
• disciplinski postupak je obustavijen u 71-om slučaju, a najčešći razlog za to je zastara (nastupila je u 44 od 71-og slučaja. U kategoriju obustave postupka svrstani su i slučajevi suspenzije disciplinskog postupka zbog pokrenutog krivičnog ili je nastupio prekid, odnosno zastoj u postupku, i to u 27 slučajeva).
• disciplinski postupak je okončan odlukom disciplinske komisije u 132 slučaja, a od toga su donesene oslobadajuće odluke u 36 slučajeva, dok je u 96 slučajeva izrečena disciplinska mjera.

"Pokazatelj iz analize prema kome je čak 71 disciplinski postupka ili 34,6 % od ukupno 205 podnesenih prijava završen bez odluke u meritumu odnosno bez utvrđene odgovornosti državnog službenika, pokazuje neefikasnost rada disciplinskih komisija“, podcrtava Begić.

To ima za rezultat da disciplinsko prijavljeni iz formalno-procesnih razloga izbjegnu odgovornost, što ozbiljno kompromitíra svrhu i cilj instituta disciplinske odgovrnosti državnih službenika.

Navedeni razlozi, smatra on, predstavljaju uvjerljive argumente da se hitno pokrene postupak izmjene i dopune Uredbe, radi unaprjeđenja efikasnosti.

Konkretno, odredbe koje treba mijenjati ili dopunjavati odnose se na sastav i način rada disciplinske komisije, rokove zastare; zastupanje disciplinsko prijavljenih i organa koji je pokrenuo disciplinski postupak; omogućavanje vođenje disciplinskog postupka bez prisustva prijavljenog (zloupotrebe bolovanja zbog kratkih rokova zastare)....