Dijalizni pacijenti organiziraju proteste: Transplantacija je spas od sigurne smrti

Iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH naglašavaju da će tražiti hitno usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, tražiti i bolji tretman bolesnika na hemodijalizi.

"Istekli su svi razumni rokovi za usvajanje izmjene i dopune zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja ljudi koji je prošao oba parlamenta i sve moguće javne rasprave. Razloga za proteste je mnogo. Osim izmjene i dopune zakona o transplantaciji, što je i osnovni razlog za proteste, ukazat ćemo i na težak položaj bolesnika na hemodijalizi, ali i probleme onih bolesnika koji čekaju na transplantaciju drugih organa i gdje je transplantacija jedini spas od sigurne smrti", kazao je za Radiosarajevo.ba Tomislav Žuljević iz Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH.

Naime, 2.000 građana u FBiH je trenutno na dijalizi, a nekoliko stotina ih čeka na neophodne transplantacije jetre, srca i drugih organa. Ta grupa oboljelih građana tri godine čeka na usvajanje izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja.

Prijedlog o izmjenama i dopunama ovog zakona još je u februaru prošle godine Vlada FBiH utvrdila parlamentarnu proceduru, te po skraćenom postupku uputila, ali do usvajanja još uvijek nije došlo.

Halima Resić, specijalistkinja interne medicine i supspecijalistkinja nefrologinja, predsjednica Udruženja ljekara za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH i potpredsjednica Donorske mreža FBiH, pojasnila je šta bi novi zakon značio pacijentima.

"Novi zakon bi značio 'pretpostavljeni pristanak', koji se primjenjuje u većini zemalja u Europi. Pokazao je da se na taj način može povećati broj transplantacija organa od osoba koje su doživjele moždanu smrt. Bitno je da građani BiH znaju da će se uvijek porodica pitati, odnosno od njih će se tražiti odobrenje da se organi mogu donirati. Tako je u Hrvatskoj, tako je i u većini zemalja koje primjenjuju taj zakon", istaknula je Resić.

Doktorica je kazala da u BiH vlada strah kod građana da porodica neće biti pitana za odluku.

"Dakle, i u slučaju da pacijent ima donorsku karticu, opet će konačnu odluku o doniranju organa donijeti porodica", kazala je Resić.

U svrhu educiranja građana BiH, već 2001. godine formirana je Donorska mreža koja se bavila promocijom doniranja organa u BiH. Od 2007. godine nije funkcionirala i nije bila aktivna u BiH, već samo u Kantonu Sarajevo. U deset godina rada promovirano je doniranje organa nakon moždane smrti i podizanje kolektivne svijesti građana.

"Kada smo osjetili da broj dijaliznih pacijenta raste, da se ne obavlja dovoljan transplantacija i da stanovništvo i dalje treba educirati, reaktivirali smo Donorske mrežu BiH. Novi predsjednik je profesor Senaid Trnavčević, a sjedište je sada u Tuzli", pojasnila je doktorica Resić.

U 2016. godini ukupno je bilo 306 pacijenta s transplantiranim bubregom i najveći broj je urađen u Tuzli, zatim Sarajevu pa u Banjoj Luci, dok su ostale rađene van granica BiH.

"Imamo 306 pacijenata koji su sa transplantiranim bubregom, ali moramo imati još više, jer imamo 2.000 pacijenta na dijalizi. Mladi ljudi žele biti informirani, žele potpisati donorske kartice. Bitna je edukacija građana BiH, jer je to kod nas još uvijek tabu teme", poručila je Halima Resić, specijalistkinja interne medicine i supspecijalistkinja nefrologinja.