Der Standard najavljuje: Schmidtov “paket funkcionalnosti” bi mogao proizvesti nove blokade
Nakon izbora 2. oktobra, u Bosni i Hercegovini se formira nova vlast na državnom nivou. Zamjenica šefa HDZ-a Borjana Krišto već je imenovana za novu premijerku desetočlane vlade. Pored HDZ-a, u koaliciji su i srpski nacionalistički secesionistički SNSD i još osam stranaka, uključujući socijaldemokrate, piše austrijski Der Standard.
Austrijski list navodi da na zahtjev međunarodnih predstavnika - prije svega SAD - SDA nije dio vlasti. SDA će, po svemu sudeći, biti "kažnjena" jer nije sklopila "dogovor" sa HDZ-om tokom pregovora o izbornom zakonu početkom godine, kako su to SAD i EU predviđale.
Demokratska fronta i njen najvažniji i najpopularniji predstavnik Željko Komšić, koji je u oktobru ponovo izabran u državno Predsjedništvo, također nije dio koalicije. Komšić je također u više navrata otvoreno kritizirao predstavnike međunarodne zajednice, a nedavno visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je 2. oktobra, u izbornoj noći, promijenio ustav i Izborni zakon, što neki Bosanci vide kao udar na demokratiju.
Objavljen novi snimak katastrofalnih poplava u Španiji: Poginulo 219 osoba, 78 nestalih
Bila je to turbulentna godina: Najvažniji događaji na bh. političkoj sceni koji su obilježili 2022.
Komšić je Schmidtove odluke iznio pred Ustavni sud. Ali to se – suprotno onome što je datiralo – još nije odlučilo o tome početkom decembra. U medijskim izvještajima moglo se pročitati o političkom uticaju na Ustavni sud. Očigledno, međunarodni krugovi su željeli osigurati da se vlada formira na osnovu Schmidtovih odluka i bili su zabrinuti da bi ih Ustavni sud mogao ponovo promijeniti prije formiranja koalicije. Schmidtove mjere djelimično odgovaraju željama HDZ-a, koji je zajedno s hrvatskom vladom i SAD vršio pritisak na Schmidta da odluči u njihovu korist.
Odluka iz 2015. ignorirana
Naredna plenarna sjednica Ustavnog suda zakazana je za 19. januar. U ovom trenutku bi se eventualno moglo odlučiti o ustavnosti Schmidtovih odluka. Prije svega, Schmidt je kritikovan zbog ignorisanja odluke ustavnog suda iz 2015. godine. Ovdje se navodi da su prilikom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije diskriminisane osobe koje se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati. U stvari, ljudi koji se ne definišu u smislu etničke pripadnosti ne mogu biti kandidati, što je suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
No, Schmidt nije osigurao provedbu ove ustavne odluke, već se pozvao na drugu koju je HDZ tražio, iako je to, prema ustavnim stručnjacima, odavno provedeno. Schmidtove odluke su također kritikovane jer su dovele do dodatnih etničkih podjela.
Emir Ramić pisao Christianu Schmidtu: "Vrijeme je da s riječi pređete na djela"
Pravni stručnjaci također kritikuju da je Schmidt prekršio "Purcell princip" o nepromjenjivosti izbornih pravila neposredno prije izbora i zanemario praksu Evropskog suda za ljudska prava i stavove Venecijanske komisije. Schmidt je također koristio dva različita popisa stanovništva – popis iz 1991. i 2013. – koji bi mogli kršiti Daytonski sporazum.
Uništiti reputaciju
U odluci od 19. januara ključnu ulogu sada bi mogle imati one sudije u Ustavnom sudu BiH koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Odlukom će i sudije Ustavnog suda stvoriti praksu koja će se primjenjivati i ubuduće. Ako Schmidtove odluke ostanu na snazi, u budućnosti bi se mogla mijenjati i postizborna izborna pravila s ciljem ispunjavanja političkih ciljeva pojedinih političkih aktera, kao što se sada dogodilo HDZ-u.
Kritika iz EU parlamenta
Kritike na Schmidtove odluke stigle su ubrzo nakon izbora od 27 europarlamentaraca, koji su ga pozvali da odmah povuče izmjene zakona i priznali da ne poštuje demokratska prava građana. Šmit se oduvijek branio argumentom da samo želi ukinuti blokade u institucijama.
Čović se sastao s Plenkovićem u Zagrebu: "Hvala Schmidtu na intervenciji u izborni zakon"
Što se tiče sadržaja, Schmidt je povećao broj delegata iz Doma naroda u regiji Federacije sa 58 na 80. Međutim, "napuhujući" zapravo manje važan dom, ojačao je i etnički princip, a time i etnonacionalističke stranke - što je HDZ ranije tražio, a SAD i EU podržavale.
Žrijeb sa plastičnim jajima
Neki delegati moraju biti odabrani prema komplikovanom ključu iz kantona u kojima je dotična etnička grupa najviše zastupljena. Međutim, u međuvremenu, uprkos "paket funkcionalnosti" od Schmidta, dogodila se još jedna blokada. U jednom broju kantona postojale su dvije liste sa istim brojem glasova za delegate u Domu naroda. Zbog toga je odlučeno da se izvuče žrijeb - "dobitnici" su izvučeni iz žutih plastičnih jaja u staklenoj posudi, kao na lutriji.
SDA je imala sreće i sada zajedno sa DF-om ima 13 delegata u Klubu Bošnjaka. To znači da dvije stranke, koje prema koalicionom projektu koji podržavaju SAD, uopće ne bi trebale biti dio vlade, sada mogu birati predsjednika i potpredsjednika federacije zbog "lutrije" sa plastičnim jajima.
Zavisnost od političke volje
Prema izmjenama Izbornog zakona koje je napravio Schmidt, potrebno je najmanje jedanaest delegata u klubu tri naroda da bi predložili kandidata za funkciju predsjednika. Međutim, planirana koalicija nema jedanaest ljudi. To znači da SDA i DF sada mogu blokirati i formiranje vlasti na federalnom nivou. Zbog ove blokade, Schmidt bi također mogao ponovo poduzeti akciju i ponovo intervenirati.
Nejasno je da li je Schmidt bio svjestan da bi, uprkos njegovom "paket funkcionalnosti", mogla doći do nove blokade od strane SDA - ova opcija je možda jednostavno bila zanemarena u Uredu visokog predstavnika. Ustavni i bosanski eksperti Jens Wölk sa Univerziteta Trento i Maja Sahadžić sa Univerziteta u Antwerpenu nedavno su napisali na platformi bloga o ustavu da na kraju od političke volje zavisi hoće li reforme uspjeti ili ne. Međutim, Schmidtove mjere "ne otvaraju nikakve mogućnosti za strukturne promjene, već cementiraju postojeći sistem", analiziraju.
Večernji sastanak: Delegacija SDA sa Schmidtom, o čemu su razgovarali?
Faktor razdvajanja
Upravo zato što bi Schmidtove odluke mogle koristiti HDZ-u i što su prethodno bile koordinirane sa susjednom Hrvatskom, sada postoji i "opasnost da se visoki predstavnik iz moderatora i posrednika pretvori u aktera i faktora podjela", smatraju pravni stručnjaci. "Umjesto da se raspravlja o opcijama za ustavnu reformu, sada se ponovo raspravlja o uredu visokog predstavnika i bonskim ovlastima."
Wölk i Sahadžić smatraju da bi se 27 godina nakon završetka rata, umjesto zakulisnih dogovora ili međunarodnog nametanja, moglo pitati građane za mišljenje o budućnosti zemlje. "Pogotovo jer bi inače mogli uopće ne reagirati, već emigrirati ili se više uopće ne uključiti." Stručnjaci se pozivaju na uspješan model participacije građana, koji je, međutim, nestao u ladicama.
Licemjerje američkih zvaničnika
To što je HDZ-ov političar Marinko Čavara izabran za potpredsjednika Parlamenta FBiH u Sarajevu doživljavaju kao posebnu vrstu licemjerja međunarodnih aktera. SAD su uvele sankcije Čavari prošlog juna. Tada su američki zvaničnici rekli da Čavara sprečava važne reforme, demokratske procese i institucije. Čavara je i dalje na američkoj crnoj listi. Sada američki predstavnici u BiH očigledno nemaju ništa protiv izbora Čavare.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
