Da li je Ustavni sud BiH uzrok krize u vezi Izbornog zakona?

Prema zaključku četiri stranke, Centralna izborna komisija BiH namjeravala je naredne sedmice donijeti Odluku o načinu izbora delegata Doma naroda Parlamenta FBiH, koja je neustavna, diskriminatorna i koja de facto dijeli FBiH na dvije etničke izborne jedinice.

“Ta Odluka bi, na primjer, onemogućila da ijedan Hrvat iz Sarajevskog, Tuzlanskog i Unsko-sanskog kantona bude izabran u Dom naroda Parlamenta FBiH. Istovremeno niti jedan Bošnjak iz Posavskog, Livanjskog kantona ili HNK ne bi mogao biti izabran u Dom naroda”, kazali su u zajedničkoj izjavi SDP, DF, Naša stranka i SBB.

Prema sadašnjem izbornom zakonu, kojeg je još 2002. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petrisch, iz svakog kantona bira se najmanje po jedan delegat iz svakog konstitutivnog naroda, bez obzira na njegovu zastupljenost u tom kantonu.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je gornji dom Parlamenta Federacije BiH. On predstavlja tri konstitutivna naroda Federacije BiH - Bošnjake, Hrvate i Srbe, te ostale.

Prema ocjenama Hrvatskog narodnog sabora (HNS), to omogućava pripadnicima drugih konstitutivnih naroda da Hrvatima biraju predstavnike u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Izborni zakon, kojeg je nametnuo visoki predstavnik Wolfgang Petrisch i kao takav je adaptiran u Parlamentarnoj skupštini, u ovom dijelu nije slijedio Washingtonski sporazum.

Ključna razlika je to što je Izbornim zakonom u članu 10.12. stav 2. ubačena rečenica koja ne postoji u Ustavu FBiH, a ta rečenica koju je ubacio visoki predstavnik glasi: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu”.

Ustavni sud BiH je odlukom iz decembra 2016. godine, po apelaciji Bože Ljubića, osporio ovu rečenicu, ali ovo pitanje i problematika suštinski zadire u koncept i smisao organizacije Federacije BiH.

Postavlja se jasno pitanje, da li je Federacija BiH zapravo federacija kantona ili federacija naroda koji žive u FBiH.

Nameće se pitanje šta je ključno načelo u organizaciji Federacije BiH, je li to proporcionalnost naroda ili je teritorijalnost, odnosno predstavljenost kantona

Suci Ustavnog suda BiH donijeli su u decembru 2016. godine odluku po apelaciji Bože Ljubića, koja se odnosi na ocjenu ustavnosti odredbi članova Izbornog zakona BiH u dijelu kojim je regulirano popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH.

Praktično, Ustavni sud BiH je po apelaciji Bože Ljubića, poništio nametnute odluke OHR-a iz 2002. godine.