Da li će se 2018. godine spojiti opći i lokalni izbori

Ovakve informacije potvrdio je, u svojoj izjavi za Radiosarajevo.ba, Halid Genjac, predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije.

"Na sastanku predstavnika političkih stranaka koje čine parlamentarnu većinu na državnom nivou dogovoreno je formiranje jedne radne grupe, sastavljene od po jednog predstavnike svake od tih stranaka, a koja bi imala zadatak da napravi određenu inventuru potrebnih izmjena u izbornom zakonu. Naravno da bi sve te izmjene, u skladu s propisanim procedurama, išle na moguće usvajanje", kazao je gospodin Genjac za Radiosarajevo.ba, dodavši da se tu prije svega misli na rješavanje svih nedostataka u izbornom zakonu, a zatim i spajanje izbora.

Naglasio je da se prvi sastanak ove radne grupe očekuje krajem ove sedmice, kada će se već krenuti u rješavanje pojedinih pitanja. Ipak, spajanje izbora, čini se, bit će stavljeno postrani, budući da je za takvo što potrebno kreirati dobre preduvjete.

"U prvi plan je, u medijima, stavljeno spajanje općih i lokalnih izbora, što je već i ranije bila tema rasprava u javnosti, s pravnom argumentacijom da ih je vrlo teško i nemoguće spojiti u narednom terminu izbora, jer su općinski održani prema postojećim propisima koji ovaj mandat tretiraju kao četverogodišnji. Mislim da daleko važnijih pitanja ima u Izbornom zakonu za koja treba pronaći rješenja", zaključio je svoju izjavu gospodin Genjac.

Ovakve izmjene zakona zasigurno će zaintrigirati i mnoge druge profesionalce u Bosni i Hercegovini, koji se najprije bave izbornim zakonima, te smo tim povodom kontaktirali i Vehida Šehića, bivšeg člana Centralne izbore komisije BiH, koji je pobornik ideje spajanja izbora.

"Sigurno sam ja pobornik, već duži period, da se u BiH spoje opći i lokalni izbori, premda to nije europski izborni standard, jer su oni svugdje razdvojeni. Međutim, mi smo ipak u mnogo čemu specifična država, a moj motiv da se spoje izbori nije samo ekonomske prirode, nego mi iz jednog u drugi izborni ciklus ulazimo s predugim izbornim kampanjama tako da građani nemaju vremena da razmišljaju o onim životnim stvarima", istaknuo je Šehić.

Uz sve to, kaže ovaj vrsni poznavalac bosanskohercegovačkog izbornog zakona, taj period bez izbora i kampanja mogao bi se iskoristiti da se građani "očiste od etničkog elementa", a da više vremena posvete rješavanju onoga što bi im donijelo dobar život u BiH.

S druge strane, Almir Terzić, novinar i politički analitičar, mišljenja je da je apsurdno govoriti o izmjenama Izbornog zakona u BiH ako u tu priču ljudi ne uđu s ozbiljnijim namjerama.

"Veliki dio vladajućih partija nezadovoljan je rezultatima na proteklim izborima, te pokušavaju lokalne zajednice, u kojima nisu ostvarili pobjedu, na ovaj način brže osvojiti. Mislim da je nulti prioritet izmjena Izbornog zakona BiH rješenje statuta Grada Mostara, jer je krajnje nekorektno da se priča o tome a da nema usaglašeno rješenje kojim bi se uklonilo eklatantno kršenje osnovnih prava 90.000 građana Mostara. Zapravo, ne znam kako ih nije strah da ih 90.000 ljudi ovog trenutka ili bilo kada ne tuži pred državnim institucijama i europskim sudovima, gdje bi sigurno dobili presude", zaključuje svoju izjavu Terzić.

Dodaje i da je veoma važno riješiti nedorečenosti izbornog zakona koje se tiču funkcioniranja biračkih odbora, "a koji su ustvari leglo kriminala i korupcije, odnosno, mjesta u kojima se pokušavaju izvesti određena falsificiranje izbornih rezultata".