Borovac: U BiH ugroženo 47.000 povratnika

Sjednicom je predsjedavao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko.

Navela je kako se u inostranstvu nalazi 18.748 izbjeglica iz BiH, dok je u statusu raseljenih 32.611 porodica, odnosno 98.574 raseljenih lica. Do sada je evidentirano oko 1.060.000 povrataka u BiH, od čega se oko 610.000 odnosi na povratak raseljenih lica, a oko 450.000 na povratak izbjeglica.

Borovac je posebno istaknula podatak UNHCR-a koji procjenjuje da na području BiH ima 47.000 ugroženih povratnika koji zahtijevaju angažman i pomoć svih nivoa vlasti i međunarodnih partnera.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice je iznijela i podatak da je od oko 453.000 stambenih jedinica koje su bile uništene ili oštećene u periodu od 1992. do 1995. godine do danas izgrađeno, odnosno obnovljeno oko 341.000 stambenih jedinica. Od 2009. do 2016. godine obnovljene su 9.784 stambene jedinice, dok je 8.884 stambenih jedinica planirano da bude izgrađeno ili obnovljeno do kraja 2020. godine.

Najveći dio sredstava za izgradnju ovih stambenih jedinica bit će osiguran zahvaljujući Regionalnom stambenom programu koji bi bio neizvodiv bez podrške prvenstveno Evropske unije, kao najvećeg donatora, te Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Njemačke, Norveške, Švicarske, Danske, Turske i drugih zemalja donatora i podrške UNHCR-a, OSCE-a i Razvojne banke Vijeća Evrope.

Borovac je podsjetila kako će zahvaljujući pomoći Vlade Republike Hrvatske biti izgrađeno 166 stambenih jedinica te da je u toku i projekat zatvaranja kolektivnih centara kroz koji će biti osigurano 2.611 stambenih jedinica dok će kroz projekte koji se finansiraju iz kreditnih sredstava Saudijskog fonda, OPEC-a biti osigurano 901, odnosno 481 stambena jedinica.

Od ukupno milijardu i 210 miliona KM koliko je procijenjeno da je potrebno za realizaciju aktivnosti iz Revidirane strategije za provedbu Aneksa VII, kada se izuzmu svi projekti koji su u toku, nedostaje još 402 miliona KM za obnovu 16.250 stambenih jedinica.

I ovom prilikom naglasila je neophodnost osiguranja mjera održivog povratka podcrtavajući hitnost osiguranja jednakog pristupa i obima prava na zdravstvenu i socijalnu zaštitu te ostvarivanja prava na obrazovanje u kojem je "i dalje prisutna politizacija kao i diskriminacija i segregacija učenika".

Govoreći o ostalim preprekama uspješnom povratku u BiH, državna ministrica je posebnu pažnju ukazala na sigurnost povratnika ističući kako je evidentno da krivična djela na štetu povratnika nisu adekvatno sankcionisana. Dodatni problem i prepreke vraćanju povjerenja u sigurnosne institucije u cijeloj zemlji predstavlja neadekvatna multietnička zastupljenost zaposlenih u policijskim strukturama.