'Bojkot poslao poruku'. Održan sastanak u Vladi FBiH i postignut dogovor: Ovo su detalji

Na poziv Federalnog ministarstva trgovine, u zgradi Federalne vlade u Sarajevu održan je danas, 3. februara sastanak, kako bi sa predstavnicima trgovina i prehrambenih proizvođača razmotrili načine za poboljšanje situacije u vezi s trenutnim cijenama na tržištu.

Sastanku su prisustvovali premijer FBiH Nermin Nikšić, federalni ministar trgovine Amir Hasičević te federalni ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić sa šest predstavnika Udruženja poslodavaca iz sektora trgovine i predstavnici prehrambenih proizvođača.

Sastanak je uslijedio nakon što je u petak, 31. januara, održan bojkot trgovačkih lanaca u BiH, a zbog sve većih cijena osnovnih žvotnih namirnica i neopravdanih poskupljenja.

Trending

Lagumdžija: Dodikov plan je propao, pitanje je samo da li će završiti u BiH ili u inostranstvu

"Bojkot nam je poslao poruku i jedan od razloga zbog kojeg smo danas sjeli jeste i da smirimo tenzije te budemo društveno odgovorni i pokažemo da smo čuli taj glas, da ćemo na njega odgovoriti", rekao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Istako je da će naći kompromis i sniziti cijene gdje je i koliko moguće.

"Danas smo dogovoroli da budemo u funkciji edukacije stanovništva, da se potrudimo pojasniti zašto je takva situacija po pitanju visine cijena, ali i odnosa cijena u BiH i regionu i, ono što je najvažniji proizvod današnjeg sastanaka, jeste načelni dogovor oko kreiranja novog projekta društvene odgovornosti - zvao se 'Zaključavamo cijene' ili nekako drukčije, s obzirom na situaciju na tržištu", rekao je Nihad Imširović, predstavnik Konzuma.

Dodao je da su trgovci i proizvođači od ranije pokazali spremnost za takve projekte, te da je ona neupitna i za naredni period, uvažavajući sve okolnosti vezano za globalne poremećaje i kretanje cijena na svjetskom i evropskom tržištu.

"Potrudit ćemo se iznaći najbolje rješenje u interesu naših građana", kazao je Imširović.

Ministar trgovine Amir Hasičević kazao je da su radili na evaluaciji projekta "Zaključavamo cijene" svaka tri mjeseca te da je on pokazao vrlo dobre rezultate.

"Dobar rezultat je pokazalo i zaustavljanje efekata inflacije, međutim sa 31.12. je prestala ta akcija. Ali, nadamo se, u dobroj mjeri, da ćemo iznaći najbolja moguća rješenja", kazao je ministar Hasičević.

Istakao je da svjetsko tržište, tj. berze diktiraju cijene proizvoda.

"Što se tiče bojkota - sam bojkot je sastavni dio funkcionisanja slobodnog tržišta, ne govorim o finasijskim efektima. Mi smo samo shvatili da postoji poruka, poruka potrošača da treba poduzeti akciju", kazao je Hasičević.

Istakao je da su spooštrene kontrole, ali u tri osnovna domena: neprijavljeni radnici, neizdavanje fiskalnog računa i nepostojanje odobrenja za radnike.

"Mi ćemo se potruditi da sivo tržište što više suzbijemo kako bi poštenim trgovcima omogućili bolju konkurenciju, bolje tržište. Ako već govorimo o bojkotu, pravi bojkot je bojkot prema onima koji se bave sivom ekonomijom, koji ne izdaju fiskalne račune. Bojkot nam je poslao poruku i jedan od razloga zbog kojeg smo danas sjeli jeste i da smirimo tenzije te budemo društveno odgovorni i pokažemo da smo čuli taj glas, da ćemo na njega odgovoriti", rekao je federalni ministar.

"Naći ćemo kompromis i sniziti cijene gdje je i koliko moguće, i onda naravno ući u to 'zaključavanje'. Sam modalitet i vrijeme trajanja tih artikala jeste nešto što ćemo dogovarati u idućem periodu", zaključio je.

Povećanje cijena isključivo dolazi iz globalnih poremećaja, iz tih produženih lanaca snabdijevanja. Puno je razloga zašto cijena u Njemačkoj, bez obzira na primanja i standard stanovništva, mogu biti niže, dodao je Imširović.

"Proizvođači koji su domicilno iz Njemačke, prije svega. Drugo, gore imate savim drugačiji model funkcionisanja tržišta vrlo kratkog lanca (proizvođač-trgovac). U BiH imate najmanje jednog ili dva posrednika, koji imaju svoju maržu, i ogromne troškove transporta. Logično da je cijena u BiH takva kakva jeste", zaključio je predstavnik Konzuma Imširović i poručio potrošačima da "ne postoji niko ko se o njima brine osim trgovaca", jer su "to njihovi potrošači" te da oni "kao kompanije žive od svojih potrošača".