Konferencija: Građani, GPBiH i institucije pokazali humanost prema migrantima

U Bihaću je počela Četvrta godišnja konferencija o stanju o ljudskim pravima i slobodama u BiH koju organizira Zajednička komisija za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH i Misija OSCE-a u BiH. Glavna tema ovogodišnje konferencije su migranti i njihovo zbrinjavanje.

Na konferenciji će biti govora o migrantskoj krizi koja u Bihaću postaje ozbiljan problem. Crveni križ grada Bihaća već je najavio da bi se mogao povući iz aktivnosti oko zbrinjavanja i pružanja pomoći migrantima, a predstavnici lokalnih vlasti nisu oduševljeni djelovanjem viših nivoa vlasti kada je u pitanju ovaj problem.

"Upravo iz tih razloga i problema u kojima se nalazi Bihać i Krajina kada su u pitanju migranti, mi smo danas ovdje da skrenemo pažnju na ovaj kraj, jer nam se čini da zbog velike udaljenosti od Sarajeva, te je zbog toga i drukčiji odnos prema ovom problemu ovdje. Ne može se to staviti na teret gradonačelnika, Crvenog križa i lokalnog Centra za socijalni rad, jer oni nemaju kapaciteta da odgovore tom poslu, a najveći problem kada su migranti u pitanju jeste kontrola procesa migracija, slabo se kontroliraju granice i to se mora staviti pod kontrolu", kaže Borislav Bojić, predsjednik zajedničke Komisije za ljudska prava.

OSCE je nedavno objavio izvještaj koji se bavi prepoznavanjem žrtava trgovine ljudima i pružanja pomoći ljudima koji su ušli u mješovite migracijske tokove. Taj izvještaj će biti spomenut tokom drugog dana konferencije.

"Ljude koji prelaze granice moramo tretirati na human način u skladu s europskim standardima i da se omogući da se te osobe identificiraju i evidentiraju", ističe ambasador Bruce G. Berton, šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

Za UNHCR ovaj problem je interesantan iz perspektive ljudskih prava migranata kojima treba osigurati pristup teritoriju, prihvatu i smještaj, te svim onim servisima, posebno onima koji se tiču žena, djeca i staraca, kao i pristup azilu.

Iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) smatraju da su građani BiH, pripadnici Granične policije i državnih institucija pokazali solidarnost i humanost u pristupu ovom problemu, te omogućili svakoj osobi, bez obzira na njen status, da bude tretirana na odgovarajući način. To govori o visokom razumijevanju i nivou poštovanja ljudskih prava.

Dvije stvari su veoma ključne kada je u pitanju problem migracija i odnosa prema migrantima, smatra Jasminka Džumhur, ombudsmenka za ljudska prava. Ona smatra da se nastoje umanjiti značaj ljudskih prava pozivanjem na sigurnost ili suprotno da se ističu ljudska prava, a umanjuje pitanje sigurnosti. 

Drugi značajan segment je taj da BiH nije u dosadašnjem postupanju prema migrantima nije uskratila pristup azilu, ali istovremeno postoje slabosti u odnosu na ostvarivanje toga prava.

"U Đačkom domu gdje su smješteni migranti u Bihaću, ako biste pokušali utvrditi status vidjet ćete da većina njih ima potvrdu o izraženoj namjeri da traži azil, iako je prošao rok za njihovu registraciju od 15 dana, oni nisu registrirani. Ako bi željeli da se registriraju oni bi morali da idu u Sarajevo s obzirom na to da Služba za strance, odnosno sektor za azil nije osigurao ljude za rad na terenu. Što dovodi do situacije da krijumčari kreiraju kanale migracije, koji nastaju usljed administrativnih propusta u djelovanju. Nadam se da će današnja konferencija usmjeriti i rad djelovanje službi i da će međunarodne institucije podržati napore vlasti BiH da se koordiniraju i da se odredi status osoba koje su izrazile namjeru da traže azil kako bi se znalo ko su tražioci azila, a ko ekonomski migranti i shodno tome da se primjene pravila", istakla je Džumhur.