Istraživanje: BiH ocijenjena loše po pitanju transparentnosti institucija vlasti
Istraživanje je rađeno u sklopu velikog projekta koji su u regionu Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Kosovo) provodile nevladine organizacije - članice mreže "ActionSEE", u sklopu projekta “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u Jugoistočnoj Evropi”.
Iz naše zemlje, u istraživanje se uključila organizacija Zašto Ne i njihova platforma Istinomjer, koji su rezultate predstavili na današnjoj konferenciji za medije.
Namjera istraživanja bila je da se kroz objektivno mjerenje otvorenosti izvršnih vlasti u regionu utvrdi stvarno stanje i upute preporuke s ciljem unapređenja poštovanja principa dobrog upravljanja, u kojima otvorenost zauzima značajno mjesto.
Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen do kojeg su institucije zemalja Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu, na osnovu četiri principa:
- transparentnost
- pristupačnost
- integritet i
- učinkovitost.
Na današnjoj konferenciji za medije predstavljeni su poražavajući rezultati za našu zemlju:
"Izvršna vlast je imala 43,63 posto ispunjenih indikatora, od čega oko 31 posto indikatora koji se tiču pristupačnosti, 18,21 posto indikatora koji se tiču integriteta, 52,38 posto indikatora koji se tiču učinkovitosti i 36,46 posto indikatora koji se tiču transparentosti institucija", rekao je Damir Dajanović, jedan od istraživača.
Problem je što se transparentnost kao princip ne promovira u institucijama vlasti, naglasio je Dejanović, uz konstataciju da što su pojedine institucije udaljenije od interesa javnosti, transparentnost je u njima na nižem stepenu.
Primjer je relativno visok stepen transparentnosti Vijeća ministara BiH te vlada F BiH i RS: Ukupno oko 60 posto ispunjenih indikatora. što je ipak daleko ispod evropskih standarda.
Za razliku od ovih institucija, ministarstva u BiH mogu se pohvaliti s tek 34% ispunjenosti indikatora.
"Najbolje rangirano Ministarstvo pravde, koje je ispunilo 63 posto ukupnih indikatora, a najlošije Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS-a", rekla je Selma Ašćerić, jedna od istraživačica. Pokazalo se da su najslabije tačke ministarstava pristupačnost, odnosno pristup informacijama, mehanizmi javnih konsultacija i interakcija s građanima.
Kada je u pitanju rangiranost naše zemlje u odnosu na ostale države regiona - BiH je na trećem mjestu, nakon Srbije i Crne Gore. Iza nas su Albanija, Makedonija i Kosovo.
Mjerenje je sprovedeno u periodu od oktobra do kraja decembra 2016. godine. Kroz oko 80 indikatora po instituciji vršeno je mjerenje i analiza otvorenosti 265 institucija izvršne vlasti u regionu, odnosno 84 institucije u BiH.
Na osnovu rezultata istraživanja razvijen je set preporuka i smjernica za institucije, koje će biti upućene izvršnim vlastima zemalja regiona na svim nivoima: vladama, ministarstavima i ostalim organima državne uprave.
Mrežu ACTION SEE čine U.G. „Zašto Ne“ iz BiH, Centar za Istraživanje Transparentnosti Odgovornosti iz Srbije, Fondacija Metamorfozis iz Makedonije i Centar za Demokratsku Tranziciju iz Crne Gore, Open Data Kosovo i Mjaft iz Albanije.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.